HISTORIJA - Borba za kolonije i vojno-politički savezi u Evropi

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU OŠ		školska godina:
predmet:  Historija	Razred: 9.	redni broj časa:
nastavna cjelina – tema: Evropske i izvanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata
nastavna jedinica:  Borba za kolonije i vojno-politički savezi u Evropi

ZADACI NASTAVNE JEDINICE
OBRAZOVNI­	stjecanje znanja o kolonijalnoj podjeli svijeta, interesima velikih sila i stvaranju vojno – političkih saveza
ODGOJNI	razvijanje kritičkog mišljenja prema historijskim zbivanjima, razvijanje interesa za prošlost, uviđanje stalnog razvoja ljudskog društva
FUNKCIONALNI	razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, vježbanje analize slikovnog materijala, razvijanje historijskog mišljenja

                            

TIP ČASA	obrada
OBLICI RADA	frontalni, individualni,kombinovani
NASTAVNE METODE	metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, rad na tekstu
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA	udžbenik, dodatna literatura, grafoskop, karta

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ČASA

UVOD         Metodom razgovora ponovit ćemo najvažnija zbivanja iz historije Evrope u drugoj polovini 19. stoljeća. Pitamo: Koje su zemlje bile najmoćnije svjetske ekonomske sile krajem 19. stoljeća? Šta je imperijalizam i koje su njegove osnovne karakteristike? Objasni posljedice imperijalizma.         Zamolit ćemo učenicu/učenika da pročita uvod u nastavnu jedinicu - udžbenik, strana 9.                 (dalje: U/9), nakon čega ćemo na već pripremljenoj grafofoliji otkriti naslov Borba za kolonije i vojno-politički savezi u Evropi.

GLAVNI DIO        Uputit ćemo učenice/učenike da promotre i analiziraju karikaturu koja prikazuje veliku Britaniju i njenu politiku U/9. Potaknut ćemo ih da iznesu svoje mišljenje o karikaturi, nakon čega ćemo im skrenuti pažnju na grafički prikaz odnosa između kolonija, polukolonija i nezavisnih država u svijetu početkom 20. stoljeća U/13. Metodom usmenog izlaganja ukratko ćemo objasniti koje su to najznačajnije kolonijalne imperije u drugoj polovini 20. stoljeća, te koje su kolonijalne posjede obuhvatale. Analizom historijskih karti U/10. i U/11, učenice/učenici će steći dodatna saznanja o kolonijalnim imperijama, te će tako dobiti predstavu o prostornoj dimenziji ovog historijskog procesa.           Radi približavanja nastavnog sadržaja zamolit ćemo učenicu/učenika da glasno pročita tekst u rubrici historijska čitanka U/9. i U/10, koji govori o propasti indijske proizvodnje na ručnom razboju, a što je uzrokovano jeftinom engleskom industrijskom robom. Nakon toga ćemo kroz diskusiju odgovoriti na postavljeno pitanje.        Podnaslov Interesi velikih sila obradit ćemo kombinacijom metode rada na tekstu i razgovorom. Zamolit ćemo par učenica/učenika da naizmjenično čitaju pasus po pasus teksta, nakon čega ćemo povesti razgovor o pročitanom. Uputit ćemo učenice/učenike na sliku i citat Bernarda Bulova, njemačkog državnog kancelara U/12, poslije čega ćemo nastojati zajednički odgovoriti na postavljena pitanja.        Tokom obrade podnaslova Formiranje vojno-političkih saveza, objasnit ćemo proces formiranja dva vojna bloka: Trojnog saveza i Antante. Pojasnit ćemo motive koji su naveli velike sile na stvaranje zajedničkih vojnih saveza kao i njihove ciljeve. Pri tome ćemo uputiti učenice/učenike da proanaliziraju kartu vojnih saveza U/12.

ZAVRŠNI DIO  U završnom dijelu još jednom ponoviti najvažnije činjenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod učenica/učenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoće nakon čega ćemo nekoliko učenica/učenika ocijeniti. Za domaću zadaću odgovoriti na pitanja U/13. Učenice/učenici koji žele proširiti znanje mogu to učiniti po uputama zadatka U/13.

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE BORBA ZA KOLONIJE I VOJNO-POLITIČKI SAVEZI U EVROPI -    Krajem 19. i početkom 20. stoljeća najznačajnije kolonijalne sile bile su: Velika Britanija, Francuska, Rusija i Japan -    Kasno formiranje Italije (1870) i Njemačke (1871) razlog je što su ove dvije države krajem 19. i početkom 20. stoljeća imale vrlo malo kolonija. Zbog toga su one tražile novu kolonijalnu preraspodjelu što nije moglo biti ostvareno bez ugrožavanja interesa starijih kolonijalnih sila. država ciljevi vojni savez godina osnivanja Njemačka preko jugoistočne Evrope ovladati Bliskim i Srednjim istokom Trojni savez 1882. Austro-Ugarska preko jugoistočne Evrope prodrijeti do Soluna u Grčkoj Italija nova kolonijalna podjela svijeta- posebno Afrike Rusija preko jugoistočne Evrope osigurati izlaz na tzv. "topla mora" Antanta 1907. Francuska spriječiti novu kolonijalnu podjelu svijeta Velika Britanija spriječiti novu kolonijalnu podjelu svijeta -    Dok je Trojni savez imao za cilj novu kolonijalnu podjelu svijeta, članice Antante nastojale su očuvati već izvršene podjele kolonijalnih posjeda.