Nastavna priprema: DUGA

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina:          Razred:    Datum:

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Književnost

Nastavna jedinica: Dinko Šimunović: Duga

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                             ..............................................................................................................

                         b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                             ..............................................................................................................

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                         dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO (7min.)

Postaviti učenicima kontrolna pitanja:

1. Koje književne rodove poznajete? (Epika, lirika i dramatika.)

2. Koje književne vrste spadaju u epiku? (Roman, pripovijetka, novela...)

3. Da li znate šta je to sujeverje/praznovjerje i koje vrste sujevjerja vi poznajete? (Sujevjerje je neosnovano vjerovanje da neke stvari ili pojave mogu da utječu na naše živote i sudbine, pa npr. vjerovanje da crna mačka ili broj 13 donose nesreću itd.)

4. Da li znate kakva je to patrijarhalna sredina? (To je sredina u kojoj muškarac vodi glavnu riječ, a žene i ženska djeca su obespravljeni.)

GLAVNI DIO: (30 min.)

Najaviti nastavnu jedinicu i ispisati je na tabli.

Mi ćemo se danas upoznati sa jednom pripovijetkom, tj. odlomkom iz pripovijetke Duga, Dinka Šimunovića u kojoj je dat lik jedne djevojčice i njena nesretna sudniba u jednom patrijarhalnoj sredini.

Izražajno pročitati učenicima odlomak iz čitanke.

INTERPRETACIJSKI DIO ČASA

Učenicima postaviti nekoliko motivacijskih pitanja i aktivno ih uključiti u interpretaciju pripovijetke.

5. Šta saznajemo iz uvodnog dijela pripovijetke?

            a) o kojem godišnjem dobu se radi u pripovijetci?

            b) koje je mjesto radnje?

            c) kakva je sredina – između koga se pravi razlika?

(Vrijeme radnje je ljeto, jako vrelo ljeto, a radnja pripovijetke je smještena u mjestu Čardaci, u sredinu u kojoj se pravila velika razlika između dječaka i djevojčica – djevojčicama nije bilo dozvoljeno da se igraju i danju izlaze napolje.)

6. Da li su djevojčice čeznule da se i one poigraju kao i dječaci? (Jesu, čeznule su sve, neke više neke manje.)

Zatim nam pisac u priču uvodi i glavni lik, djevojčicu Srnu, opisujući pri tome i njen izgled, ali i karakter, osobine, čežnje, snove.

7. Da vidimo najprije u kakvoj je porodici Srna živjela: bogatoj ili siromašnoj? (Bogatoj, otac joj je bio serdar – starješina sela.)

8. Da li je djevojčici pravo ime bilo Srna? (Nije, to joj je bio nadimak; pravo ime joj je bilo Brunhilda.)

9. Srna i Brunhilda, kako vama zvuči prvo, a kako drugo ime? (Prvo zvuči nježnije, ljepše, osjećajnije)

10. Ko joj je dao ime, a ko nadimak? (Ime joj je dala majka, a nadimak mještani sela, Čardačani.)

11. Šta mislite zašto su je mještani nazvali baš Srna, da li je ličila na srnu i na koji način? (RAD NA TEKSTU: djeca pronalaze opise djevojčice u kojem se poredi sa srnom.)

12. Kakva je srna životinja? (Vitka, plašljiva, stalno u pokretu, divlja i pitoma u isto vrijeme.)

13. Kakva je bila Srna, za čime je čeznula, a kako je živjela? (Srna je bila veoma živahna, vedra djevojčica, voljela je da zapjeva i zračila je radošću i pozitivnom energijom. Čeznula je za prirodom i igrom u prirodi, a živjela je kao u zatvoru, lišena svake slobode kretanja i ponašanja.)

14. Da li su i druge djevojčice odgajane kao Srna? (Jesu, ali su one takav način života lakše prihvatale od Srne.)

15. Zašto su se ostale djevojčice lakše pomirile sa svojom sudbinom i da li za ovu sredinu možemo reći da je patrijarhalna ako je muškoj djeci dozvoljeno više slobode nego ženskoj? (Da, ovdje se radi o jednoj patrijarhalnoj sredini u kojoj se ženskoj djeci nameće jedan veoma strog i dosadan obrazac ponašanja koje one tiho i bez vanjske pobune prihvataju i kasnije ga i same prenose na svoje djevojčice.)

16. Kakva je djevojčica Srna bila prema svojim roditeljima? (Bila je brižna i mnogo ih je poštovala i voljela.)

17. Da li je bila sretna, je li patila? (Nije bila nimalo sretna i patila je, ali to nije htjela da pokaže ni roditeljima ni mještanima.)

18. Šta mislite zašto Srna nikada nije rekla roditeljima kako se zapravo osjeća? Da li zato:

            a) što je ne bi razumjeli?

            b) što se bojala da ih ne razočara?

            c) što je bila mnogo ponosna?

            d) ili zbog svih ovih razloga pomalo?

19. Da li su roditelji mnogo voljeli svoju jedinicu? (Jesu)

20. Pa kako to da nisu mogli primjetiti da pati? (Srnini roditelji su je mnogo voljeli i zato su htjeli da je lijepo odgoje i pripreme za život buduće supruge, majke, dame. U tom svom nastojanju postali su slijepi za sve drugo: za djevočicine čežnje, snove, patnje. Nisu mogli ili nisu htjeli da vide njenu patnju jer su smatrali da je to njeno stanje prolazno. Ali su se prevarili: djevojčica je šutila i duboko patila.)

21. Šta kaže pisac, šta je sve Srna željela da radi? (RAD NA TEKSTU: «Ona je htjela da se  na jablan penje, da prepliva Glibušu, da trči na konju, da se potuče s dječacima – i stotine drugih čudnovatih i strašnih stvari»)

22. A onda je jednog dana ugledala dugu. Zna li neko objasniti šta je duga i kako i kada nastaje? (Duga je optička varka koja nastaje prelamanjem svjetlosti kroz kapi kiše. Nastaje, dakle, kada pada kiša i istovremeno sija sunce. Kada u tom trenutku pogledate u nebo učinit će vam se da je prekriveno lukom, mostom od sedam boja – i to je duga. Ta optička varka ne traje dugo, a u narodu postoji sujevjerje/vjerovanje po kojem djevojčice ukoliko prođu ispod duge, postaju dječaci.)

23. Može li se proći ispod duge? Može li se proći ispod neba? (Ne može.)

24. Zašto je djevojčica odlučila da prođe ispod duge? (Zato što je očajnički željela postati dječak, jer su dječaci imali svu slobodu i pravo na igranje, a njoj nije bilo dozvoljeno ni da zapjeva kad hoće, pa čak ni ono što ostalim djevojčicama nije branjeno.)

25. Koliko jako je djevojčica željela da bude dječak? (Veoma jako, njena želja je bila jača i od straha od smrti. Toliko je bila zaslijepljena željom da o smrti zapravo nije niti razmišljala, te je tako nepromišljeno zakoračila u močvaru.)

26. Kako pisac na kraju nagovještava tragediju? (Opisom: crnim oblakom i jesenskim vjetrom.)

Dakle, pripovijetka započinje ljetom i opisom ljetnog dana, a završava tmurnim jesenjim danom.  Srna je nastradala. Odlučila je da prođe ispod duge i postane dječak – sin po svaku cijenu.

27. Pa šta na kraju možemo reći o čemu govori ova pripovijetka, šta je tema? (Govori o nesretnom životu djevojčice Srne i njenom stradanju.)

IZGLED TABLE:

Podaci o piscu: ukratko o piscu

Tema: STRADANJE DJEVOJČICE SRNE KOJA NIJE PRIHVAĆENA ONAKVOM KAKVA JEST PA JE POŽELJELA DA BUDE NEKO DRUGI.

Ideja:  LJUDI BI BILI MANJE NESRETNI KADA BI IH DRUGI PRIHVATILI ONAKVIMA KAKVI SU.

ZAVRŠNI DIO (8 min.)

Stilske figure:

Epiteti: božanskim zrakama, kamene kuće, žarko ljeto, nemilog sunca, gospodskih djevojčica...

Poređenje: a kose do ramena kao ugašeno zlato...

Onomatopeja: krv joj je šumila...

Oblici kazivanja:

Naracija, opis, monolog,  (RAD NA TEKSTU: učenici pronalaze u tekstu ove oblike kazivanja.

DOMAĆI I SAMOSTALNI RADOVI UČENIKA: