Nastavna priprema: ĆEIF

 PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina:          Razred:   Datum:

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Književnost

Nastavna jedinica: Vladimir Pištalo: Ćeif

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                             ..............................................................................................................

                         b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                             ..............................................................................................................

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                         dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO (7min.)

Kontrolna pitanja i mogući odgovori učenika:

1. Šta je književnost? (Književnost je umjetnički način izražavanja misli i osjećanja jezikom, odnosno pismom ili govornom riječju. Književnost je, dakle, umjetnost.)

2. Koje još umjetnosti poznajete? (Slikarstvo, muzika, film, ples, arhitektura, pozorišna umjetnost.)

3. Na šta se književnost kao umjetnost dijeli? (Na književne rodove.)

4. Nabrojite mi književne rodove! (Epika, lirika i dramatika.)

5. A kako dijelimo književne rodove? (Na književne vrste.)

6. Koje su epske književne vrste? (Roman, pripovijetka, priča, novela, poslovica, zagonetka...)

7. Šta su stilske figure i sa kojima ste se do sada upoznali? (Stilske figure su posebni oblici i načini izražavanja u književnosti – epitet, hiperbola, personifikacija, metafora itd.)

8. Šta je hiperbola? (Hiperbola je stilska figura koju karakteriše preuveličavanje osobina ili intenzitet radnje. Ona najviše i najjače izražava emocionalni ton pjesničkog jezika. Grč. hyperbole – pretjerivanje: npr.: Glava mu se raspada. I kad nam muške uzmete živote/grobovi naši boriće se s vama. A. Šantić.)

GLAVNI DIO: (30 min.)

Tečno i izražajno pročitati učenicima pripovijetku Ćeif, a potom zatražiti od učenika da kratko u jednoj rečenici kažu šta je pisac opisao u ovom odlomku. (Pisac je opisao način života vojnika u Jugoslovenskoj narodnoj armiji.)

9. Iz čije perspektive pisac sagledava život u kasarni? (Iz perspektive vojnika Mirka.)

10. Šta je Mirko po zanimanju? (Inžinjer.)

11. Šta nam to govori o njemu? (Da je visoko obrazovan čovjek.)

12. Da li je, onda, Mirko pametan, da li je on intelektualac? (Da, Mirko je intelektualac.)

13. Pronađite u tekstu rečenicu koja nas na to upućuje! (RAD NA TEKSTU: I rečenica: Mirko je, dakle, pretplaćen na američki časopis Nacionalna geografija što nam govori da voli da čita o različitim temama (u ovom slučaju o životinjama), da ima dakle široka interesovanja. On je intelektualac. Iako se vama čini da to toliko i nije važno za interpretaciju ovog odlomka, zapravo je vrlo bitno.)

Da vidimo sad kako je Mirko svoje znanje o životinjama, tačnije  o Srebrnogrbim iskoristio da opiše vojnički život i atmosferu u kasarni.

14. Šta Mirko radi? Na šta se odlučuje? (Piše pismo udruženju za zaštitu životinja – američkom udruženju.)

15. I kako je Mirko podijelio ljude u kasarni? (Na vojnike i na Srebrnogrbe.)

16. Ko su ti Srebrnogrbi? (Vrsta snažnih majmuna gorila.)

17. Koga Mirko izjednačava sa Srebrnogrbim? (Oficire JNA.)

18. Na osnovu čega je izvršena identifikacija oficira i gorila? (Na osnovu ponašanja, ali i na osnovu fizičkog izgleda, kao i na osnovu nekih njihovih karakternih osobina.)

19. Šta je Mirka Ninkovića, zapravo, ponukalo da piše svoje imaginarno pismo društvu za zaštitu životinja, odnosno, kako to pisac kaže, «udruženju za sprečavanje okrutnosti prema životinjama»? Šta mislite zašto se pisac upravo tako izrazio: «udruženje za sprečavanje OKRUTNOSTI...», a ne udruženje za zaštitu životinja – na čemu je akcenat. (Mirko je podstaknut najnovijim američkim istraživanjima o životinjama po kojem i životinje imaju emocije i mogu da pate i da se od njih ne očekuje više samo da odgovaraju na stimulans, poželio da se obrati tome udruženju i opiše odnos prema vojnicima u JNA koji je i više nego okrutan i nehuman; od vojnika se traži da «reaguju samo na stimulanse», dakle, na naredbe, da isključe svaki racio/razum, svaku logiku i smisao i da bez razmišljanja čine sve što im se naredi. U jednoj jugosloavenskoj kasarni u nekom neimenovanom gradu M. prema vojniku se postupa onako kako se u Americi više ne postupa ni prema životinjama.)

«Vi niste ovdje da mislite, nego da izvršavate tuđe misli i naređenja.» ç Ovo je rečenica kojom se najčešće nadređeni u vojsci obraćaju vojnicima. Na samom početku od vojnika se traži da potisnu razum i prestanu biti «homo sapiensi» - razumni ljudi. Vojnik se tretira kao posebna «vrsta», oni se ne odgajaju, oni se treniraju, «dresiraju».

20. Šta mislite, da li je to tako u svakoj vojsci? (Vjerovatno jeste, pa i u američkoj, ali naš glavni lik Mirko, kao i sam pisac vjerovatno, imao je priliku da osjeti «dresuru» JNA koja je, to su vam vjerovatno pričali vaši očevi, bila na glasu po strogoći, disciplini ili, kako to naš pisac/glavni lik pokušava opisati, po OKRUTNOSTI.)

21. Šta mislite zašto Mirko piše ovo svoje imaginarno pismo? Kako se on snalazi u vojsci? Je li očajan? Zašto on jednostavno ne uspijeva da se pokori vojnoj devizi: «Ne misli! Izvršavaj naređenja!»? Koja je njegova životna deviza/moto/parola? Pronađite to u tekstu! (RAD NA TEKSTU: «Čovjek se rukovodi razumom, životinja djeluje instinktivno.)

Mirko Ninković je intelektualac, čovjek širokih shvatanja i interesovanja, on jednostavno ne umije da ne misli. Mirko ima o svemu lični stav i nastoji da o svemu da svoj sud. Zato sam na početku časa naglasio da je to što je Mirko inžinjer – obrazovan čovjek veoma važno da bi se shvatio njegov odnos prema jednoobraznom, da kažemo, zatupljujućem vojnom režimu i obrazovanju.

22. U kojem dijelu pripovijetke i na koji način pisac govori o okrutnosti oficira prema običnim vojnicima? Pronađite to! (RAD NA TEKSTU: u onom dijelu gdje govori o «rici» Srebrnogrbih, tj. oficira.)

23. Kako Mirko opisuje tu riku? Kojom stilskom figurom se služi? Pročitajte taj dio! Koja je stilska figura «Od njihovog urlika potamne ružičnjaci» i «Vojniku Ninkoviću se čini da ------- nebo od zemlje»? Je li to preuveličavanje? Šta smo rekli, koju stilsku figuru karakteriše preuveličavanje? (Hiperbolu.)

DEFINICIJA: HIPERBOLA je stilska figura koju karakteriše preuveličavanje osobina ili intenziteta radnje. Ona najviše i najjače izražava emocionalni ton pjesničkog jezika. Grč. hyperbole – pretjerivanje.

24. Šta mislite koju je emociju glavnog lika pisac iskazao ovim dvjema hiperbolama? (Emociju straha.)

25. Na koji način ta rika i taj strah utiču na Mirka? (Paraliziraju njegove misli i on ne može da misli.)

26. Pronađite to u tekstu! (RAD NA TEKSTU: «Rika Srebrnogrbih odvaja misli od glave...»; «Satima mu je duša rezonirala od te rike i nije mogao da ostane sam sa sobom.»)

DEFINICIJA: METAFORA – grč.  metaphora = prenošenje. Metafora je stilska figura koja se najjednostavnije definiše kao skraćeno poređenje, dakle poređenje bez riječce «kao». Metafora se zasniva na zajedničkoj osobini dvaju predmeta/osoba i sl., ali se kod nje ne pominje onaj koji se poredi, već se imenuje onaj drugi, s kojim se poredi i njime se upućuje na onaj prvi predmet. Metafora je prenošenje jedne riječi na neku drugu oblast. Npr.: osobine oficira /i fizičke i karakterne/ predstavljene su osobinama gorila – Srebrnogrbih. Osobine životinja prenesene su na čovjeka.

27. Mirko oficire JNA poredi, dakle, sa godilama, jer ljudi ne riču, to rade životinje. Srebrnogrbi/gorile su metafora oficira. Recite mi šta se krije iza te metafore, na koji način pisac poredi ofocire sa godilama? Rekli smo: opisujući njihov fizički izgled, karakterne osobine, njihovo ponašanje prema vojnicima, tj. podređenima, tj njihovu opicirsku zadaću. Pronađite u tekstu karakterne osobine oficira? Kakvi su oni? (Oni su lijeni i škrti.)

28. Kako izgledaju oficiri? Jesu li krupni i snažni? (Jesu.)

29. Jesu li ozbiljni? Zašto se ne smiju? (Zato što se boje da ih vojnici neće shvatiti dovoljno ozbiljno, da će izgubiti kontrolu i moć nad njima i samim tim i reputaciju/glas dobrih oficira.) ç nabaciti temu STROGI NASTAVNIK BEZ OSMIJEHA NA LICU

30. Kakav odnos vlada između samih ofocira? Pronađite tu rečenicu u tekstu! (RAD NA TEKSTU)

31. Pisac spominje HIJERARHIJU! Znate li šta ta riječ zznači? (Stepen vlasti od najnižeg do najvišeg pa, samim tim, stepen moći.)

32. Šta označava ko je viši, a ko niži oficir? (Zvjezdice na ramenu.)

33. A kakvi su zapravo oficiri izvan kasarne? Šta ih karakteriše? Koje osobine? Pronađite to u tekstu! (Lijeni, škrti, štedljivi, idu u lov.)

34. Razlikuju li se mnogo od nekih drugih ljudi? (Ne!)

«Zanimljivo je da je svet izvan kasarne potpuno odvojen od uma oficira.»

35. Na koji način Mirko podnosi život i atmosferu u vojsci? (Razumom i strpljenjem.)

36. Pronađite rečenicu u kojoj se to vidi! (RAD NA TEKSTU)

37. Čime još Mirko prevladava tu atmosferu? (Pisanjem. On piše dnevnik u kojem opisuje ljude i situacije oko sebe.)

38. Koga je još Mirko opisao? (Vojnika Nikolu.)

39. Kako ga je opisao? Kakav je Nikola, je li krupan? (Jeste.)

40. A je li pametan i obrazovan? (Nije.)

41. Zašto se on iščuđava na tvrdnju da čovjek ima razum? Da li je Nikola lakše podnosio vojničke dane od Mirka? (Jeste.)

42. Šta mislite zašto? (Jer nije mnogo ni o čemu razmišljao, samo je izvršavao naredbe.)

43. Pa zašto se on iščuđuje na Nikolinu tvrdnju da se čovjek rukovodi razumom? (Zato što je to njemu strano, jer je naučen da ne misli i da se ne rukovodi vlastitim razumom.)

44. Pa šta možemo zaključiti? Da li je piščeva namjera bila da ismije vojnika Nikolu, ili je on kroz lik Nikolin zapravo prikazao zatupljujući, ograničeni vojni sistem/režim čiji je vojnik Nikola tipični produkt. Nikola je onakav kakve oficiri vole, oni ne vole intelektualce. Njima treba neko ko ne misli svojom glavom već samo izvršava njihove naredbe bez pogovora. Pisac ovdje zapravo ironizira vojni obrazovni sistem.

45. Da li neko zna šta je to IRONIJA?

DEFINICIJA: Ironija (grč. eironeia – pretvaranje) je stilska figura koja nastaje kada se riječima daje suprotan smisao od onoga koje one imaju u svom osnovnom značenju. Npr. kada nekome ko je loš čovjek kažemo: «Pa naravno, dobričina si ti!», onda smo riječ «dobričina» upotrijebili u ironičnom značenju, dakle u suprotnom značenju od onog koje ona zaista ima. Ili, npr. kada za nekog ko nema pojma matematiku kažemo: «Ma poznato je da je on odličan matematičar!». Pri pisanju ironizirane riječi se obično stavljaju pod navodnike.

46. Na koji način Mirko ironizira političku nastavu? Da li se u vojsci predaje o evoluciji – razvoju čovjeka od nižeg ka višoj vrsti koja se od nižih vrsta razlikuje razumom? (Ne predaje, predaje se o oružju, municiji, tehnikama i strategijama ratovanja i sl.)

Takvom jednom vojnom predavanju on ukazuje manju važnost od predavanja o evoluciji i lik vojnika Nikole nije ništa drugo do ironiziranje ograničenog, zatupljujućeg vojnog sistema obrazovanja, koji proizvodi ljude koji ne znaju da se rukovode vlastitim razumom – ne znaju da misle.

ZAVRŠNI DIO (8 min.)

Rezimirati glavne ideje do kojih se došlo na času.

DOMAĆI I SAMOSTALNI RADOVI UČENIKA: