Nastavna priprema - PRIČA O PEČURKAMA

NASTAVNA PRIPREMA IZ  B/ H/ S  JEZIKA I KNJIŽEVNOST

Razred: VII

Nastavna jedinka: “Priča o pečurkama”, Danilo Kiš

Tip časa: Interpreteacija pripovijetke

Škola: 

Nastavnica:

MOTIVACIJA: Pripovijetka “Priča o pečurkama” je priča u kojoj nas autor upoznaje sa jednom porodicom, njenim materijalnim / socijalnim statusom, osobinama pojedinih likova i porodičnim odnosima. Istina, iz priče saznajemo ponešto i o samim pečurkama, ali pečurke se ovdje pojavljuju više kao simbol života, ali i smrti. Naime, ovo je veoma sugestivan  priča o majci i njenih dvoje djece koji, pronašavši gljive u kojima su vidjeli izvor hrane za naredne dane, zamalo da nastradaju, jer su gljive bile otrovne. Učenici će veoma lako uočiti materijalno stanje ove porodice i težinu pripovijetke. Izraziće empatiju s likovima, iznijeti svoje mišljenje o svemu tome, dovesti u vezu ovu priču sa nekim sličnim  porodičnim pričama iz života.

CILJEVI: Aktivno učešće u interpretaciji pripovijetke učenike će navesti na razmišljanje o težini života glavnih likova, njihovom susretu sa smrću, probuditi određena osjećanja kod njih, ali i navesti ih da razmisle o stvarnim likovima i njihovim teškim životima, kao i da uporede svoj život i život svoje porodice sa životom porodice iz pripovijetke, te izvedu neke zaključke. Cilj je podstaknuti ih da kritički misle, te da svoje mišljenje formulišu i iznesu; da razmišljaju o uzrocima i posljedicama događaja, o svakodnevnom životu i  njegovoj vezi sa   knjževnim djelom. Učenici će tokom časa upoznati sve bitne odlike proznog teksta počev od teme, preko događaja, likova, pouka.

PREDUSLOVI: Potrebno je da rad u grupama bude već dovoljno poznat učenicima. Takođe je neophodno da je nastavnik kod djece već ranije razvio svijest o bitnosti njihovog pojedinačnog mišljenja o svemu, ali i  o nužnosti uvažavanja tuđih mišljenja. Jedino će tako djeca slobodno izreći svoje mišljenje, bez straha da ono ne bude prihvaćeno, te takođe, bez rezerve,  pažljivo saslušati ostala mišljenja i eventualno, na osnovu njih, dopuniti svoje.

OCJENJIVANJE: Prateći aktivno učešće u pojedinačnom i grupnom radu, kao i zaključke do kojih pojedinac dođe, a grupa ih prihvati, nastavnik će ocijeniti učenike.

RESURSI: Pripremiti veći broj papira A3 formata, flomastere, eventualno grafoskop; unaprijed pripremljena pitanja za diskusiju i zadatke za grupni rad.

VRIJEME: -    Grupisanje i evokacija: 5-10 min.

-       Razumijevanje značenja: 25 min.

-       Refleksija: ostatak časa

GRUPISANJE: Učenike je potrebno grupisati u  grupe od po 4 učenika,kako bi bili u mogučnosti da rade individualno, u paru ili u grupi  (zavisno od uputa nastavnika).

TEHNIKE: „oluja mozga“, diskusuja po specifičnim pitanjima, pisanje pisma likovima.

TOK ČASA

Naglasiti učenicima da će raditi u grupama, te da stolove pripreme za rad u 4 grupe.Pošto se radi o malobrojnom odjeljenju, učenike pomoću listića na kojima su ispisani nazivi četriju vrsta gljiva (vrganji, šampinjoni, pupavke i bukovače), podijeliti u grupe od po 4 učenika. Učenici sa istim listićima čine grupu. Sve to traje 5 minuta.

EVOKACIJA

Učenicima na grafoskopu pokazati sliku na kojoj je prikazana gljiva. Nakon njihovog prepoznavanja, upitati ih da li znaju i za drugi naziv za gljivu, ako ne znaju, podsjetiti ih na naziv: pečurka. Tehnika „oluja mozga“ na temu gljive /pečurke. (Djeca se prisjećaju svega što znaju o gljivama). Ovaj dio časa traje takođe 5 minuta.

RAZUMIJEVANJE ZNAČENJA

Bez najave nastavne jedinice, tečno i izražajno čitam pripovijetku, dok učenici sjede opušteno i slušaju. Nakon emocijalne pauze, najavljujem nastavnu jedinicu i pisca i ispisujem to na tabli.(Učenici čine isto u svoje sveske.)

Zatim, postavljam nekoliko pitanja za diskusiju:

(Učenici rade na tekstu.)

1.    Da sam vam pročitala samo naslov pripovijetke, šta biste pomislili o čemu ona govori?

2.    Nakon što ste čuli pripovijetku, možete li mi reći o čemu ona govori; kako biste joj vi dali naziv?

3.    Ko su glavni likovi u priči i u kakvoj su vezi?

4.    Šta saznajemo o vrganjima, a šta o likovima iz priče?

5.    Zašto su skupljali šišarke?

6.    Kako su se osjećali kada su ugledali mnogo gljiva na jednom mjestu?

7.    Šta su za njih značile te gljive?

8.    Zbog čega ne žele da iko sazna gdje su ubrali gljive?

9.    Šta nam to govori o njima?

10.  Da li su i drugi tajili mjesto gdje pronađu gljive; u kojem dijelu priče to saznajemo?

11. Dječak zna kako se gljive suše; znate li vi tako mnogo o gljivama i berete li ih? Zbog čega dječak priča toliko o gljivama, a ne o igri?

12.  Koga, na povratku kući, naši likovi susreću?

13.  Šta ste pomislili kada je gospodin Horvat štapom probio gljivu koja je ispala iz džaka?

14.  Šta doznajemo o gosp. Horvatu; kakav je njegov odnos prema glavnim junacima, a kakav prema, ocu? Pojasnite!

15.  Šta bi se dogodilo da nisu sreli gosp. Horvata?

16.  Kako se, ipak, likovi, osjećaju kada saznaju istinu, posebno dječak?

17.  Kakav je kraj priče; jeste li očekivali ovakav kraj? Da ste vi pisac, kako biste završili priču?

18.  Poznejete li vi nekoga ko živi slično kao i likovi iz priče?(Odgovoriti sa DA ili NE, bez imenovanja.)

(Korištenjem ove tehnike ukratko će biti ponovljen sadržaj pripovijetke, te utvrđeno koliko i kako su je učenici razumjeli.)

Nakon toga zadati zadatke za rad u grupama:

I   GRUPA(VRGANJI): Odrediti temu i ideju priče i objasniti ih!

II GRUPA(ŠAMPINJONI):  Kratki podaci o piscu i ilustracija neke scene iz priče!              

III GRUPA(PUPAVKE): Napisati pismo liku ili likovima iz priče!

IV GRUPA(BUKOVAČE): Osmisliti pitanja vezana za priču, o kojima biste željeli porazgovarati sa nastavnicom ili ostalim učenicima!

Predstavnici grupa izlažu šta je grupa uradila; najbitnije izdiktiraju ostalim učenicima. Ovaj dio časa traje 25 minuta.

REFLEKSIJA

Učenici ili nastavnica (zavisno od toga kome je pitanje upućeno) odgovaraju na pitanja koja je osmislila IV grupa.

NAKON OBRADE NASTAVNE JEDINICE

Učenicima zadati domaću zadaću, sastav na temu: „Moja sreća nije dugo trajala“