Nastavna priprema - U ALEJI

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina: 2005/2006    Razred: VII1, 2, 3, 4, 5    Datum: 7. 9. 2005. god.

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Književnost

Nastavna jedinica: Musa Ćazim Ćatić: U aleji

Ciljevi časa: a) ODGOJNI: - razvijanje ljubavi prema književnosti

                                              - osposobljavanje za samostalni  i grupni rad

                         b) OBRAZOVNI: upoznavanje sa jednim književnim djelom

                         c) FUNKCIONALNI: - razvijanje mašte, sposobnosti zapažanja, zaključivanja i sintetiziranja

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni izvori,

sredstva i pomagala:  uždbenici, kreda, tabla, sveske

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                         dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO (7min.)

U uvodnom dijelu časa ponoviti sa učenicima o lirskoj pjesmi i vrstama lirskih pjesama:

1. Kako smo podijelili poeziju? (Poeziju smo podijelili na LIRSKU i EPSKU.)

2. Koja je razlika između te dvije vrste poezije? (Epska poezija opisuje neki događaj, ali bez pjesnikovih emocija, ona je, dakle, objektivna, dok je lirska poezija subjektivna i u njoj se iznose pjesnikove emocije, ideje, stavovi i pogledi na svijet oko njega kao i njegova razmišljanja o životu, ljubavi, ljudima i slično. U formalnom smisli lirska pjesma je dosta kraća od epske.)

3. Koje vrste lirskih pjesama poznajete? (Ljubavne, socijalne, opisne, rodoljubive, misaone itd.)

4. Znate li za još neke podjele lirskih pjesama? (Himna, oda, elegija, epigram, epitaf itd.)

Danas ćemo učiti jednu novu vrstu lirske pjesme – novu i po osjećanju koje u njoj dominira, a i po formi (broju stihova i strofa, njihovom rasporedu itd.).

GLAVNI DIO: (30 min.)

Tečno i izražajno pročitati pjesmu U aleji, a potom neka je i učenici pročitaju za sebe. Izdiktirati učenicima ukratko neke osnovne podatke o piscu Musi Ćazimu Ćatiću. Napisati naslov nastavne jedinice na tabli i pristupiti interpretaciji pjesme, maksimalno uključujući i učenike postavljajući pitanja. (Ispisati nepoznate riječi na tabli.)

1. Da li u vašem gradu postoji eleja? (Postoji, aleja kestenova, po njoj se i ulica zove Aleja kestenova.)

2. Dakle, šta je aleja? (Red drveća – drvored.)

3. O kakvoj aleji pjesnik pjeva? (O aleji platana.)

4. Zna li neko kako izgledaju platani? (Platani su drveće, dekorativno drveće u parkovima i vrlo su visoki.)

5. Kakva osjećanja pjesnika preplavljuju dok sjedi u parku i promatra aleju platana? (Pjesnikom ovladavaju sjetna i tužna osjećanja, zatim osjećanja straha, kajanja, razočarenja.)

6. O čemu pjesnik pjeva u prvoj strofi? (Prva strofa je opisna i pjesnik opisuje aleju platana u vrijeme kraja ljeta i početka jeseni u sumraku.)

7. Zašto je pjesnik izabrao da pjeva o aleji upravo u to doba godine i u to doba dana; šta simbolizira jesen, a šta sumrak? Imaju li oni neke veze sa pjesnikovim osjećanjem? Jeste li ikada čuli frazu «jesen moga života» i na šta vas ona asocira? (Jesen je simbol starenja i prolaznosti,  sumrak također.)

8. Da li znate šta simboliziraju platani? (Za razliku od čovjeka koji doživi samo jednu «svoju jesen», drveće ih doživi mnogo i svaki put iznova izlista i iznova je tu mirno i postojano osim ako ga čovjek lično ne uništi, ne posiječe. Platani, dakle, simboliziraju vječnost i postojanost, prkos vremenu i konačnosti i kao takvi stoje nasuprot ljudske/pjesnikove prolaznosti.)

9. Pa šta mislite, zašto ovom našem pjesniku sjene platana izgledaju upravo sablasno? (Zato, djeco, što je upravo tu, u parku, posmatrajući platane osjetio hladnoću starosti i usamljenosti, shvatio svoju konačnost i naslutio smrt.)

10. Pročitajte drugu strofu! Zašto pjesnik naglašava da je sam? Je li sretan? (Naglašava svoju usamljenost jer je uplašen i nesretan.)

11. A zašto je nesretan? Za čime on, zapravo, žali? (Pjesnik žali za minulom mladošću i neostvarenim ljubavnim snovima.)

12. A šta simbolizuje «daleka rijeka» - da li je ona fikcija, simbol, plod pjesnikove mašte ili zaista protiče kroz taj park? (Daleka rijeka simbol je pjesnikove prohujale mladosti. Pjesnik se u parku prisjeća svoje mladosti; naviru sjećanja, ali kako pjesnik kaže  «i zamiru» i u posljednjem stihu ove strofe najvaljuje nam svoju «uvehlu radost ranu».)

13. Šta pjesnik podrazumijeva pod «zlaćanim sanjama»? i zbog čega je on tužan osim zbog toga što je star i što je mladost prošla? Zašto se osjeća kao da je mladost i život uzalud potrošio? (Zato što je ko zna iz kojih razloga propustio da ostvari najveći ljubavni san, da bude sa svojom Ćulizarom. Pjesnik je jednom volio, istinski i snažno, ali nije ostvario tu svoju jedinu, veliku ljubav. Zbog toga je pod stare dane sam, zbog toga se osjeća tužno, uplašeno i prazno.)

14. Kako tumačite posljednju strofu? Zašto pjesnik kune vrijeme? (Zato što je u nepovrat odnijelo mladost, zdravlje i životnu radost, «mirise i boje», kako on kaže, i voljenu mu djevojku. Kad je čovjek mlad, pun je elana, život oko sebe udiše punim plućima, ima planove i želje, a kad ostari sve to nestaje, ostaju samo sjećanja na minule dane koja peku i stvaraju tugu, jad, strah i prazninu.)

TEMA: Tuga i žal za minulom mladošću i neostvarenim ljubavnim snovima. (Izdiktirati učenicima)

IDEJA 1: Čovjek dok je mlad treba da se trudi da ostvari što više svojih planova i snova, da se u starosti ne bi kajao. (Izdiktirati učenicima)

IDEJA 2:  Ljubav je velika i važna stvar u životu svakog čovjeka. Svako ima potrebu da voli i da bude voljen i da ostari s nekim, jer starost je sama po sebi teška i neugodna, još kad je dočekamo potpuno sami, onda je sve mnogo tužnije i teže. (Izdiktirati učenicima)

OSNOVNI MOTIV: Prolaznost života

SPOREDNI MOTIVI: Aleja platana, park, neostvarena ljubav itd.

LIRSKE SLIKE:  1. «Gasne se krvavo oko lipanjskog plavetno dana» (sumrak)

                             2. «I rujni već dašak struji večeri snene i meke» (dolazak jeseni)

                             3. “A  parkom cvijetnim tiho – ko bijele sablasti neke

                                  Nijeme se pružaju sjene visokih bujnih platana” (aleja platana  u parku)

                             4. «Ja, sam na klupi, sjedim i slušam» (pjesnik na klupi)

                             5. «Do mene dopire šumor kaskada daleke rijeke»

                             6. «I ti, Ćulizaro, najljepša sanjo moja» (lik žene)

15. Znate li kako se zove lirska pjesma u kojoj je opjevana pjesnikova tuga i žal za nečim nedostižnim i neostvarivim ili nečim što je nepovratno prošlo? (Zove se ELEGIJA.)

DEFINICIJA:  ELEGIJA je vrsta lirske pjesme u kojoj se izražava tuga, bol i žaljenje za nečim što je nedostižno ili nečim što je nepovratno prošlo (mladošću, npr.)

Formalna analiza pjesme

Obratimo sad pažnju na formu ove pjesme.

16. Koliko strofa i stihova ima pjesma? (Ima 4 strofe i 14 stihova.)

17. Po koliko stihova imaju prve dvije strofe, a po koliko treća i četvrta strofa? (Prve dvije strofe imaju po četiri stiha, a druge dvije po tri stiha.)

18. Kako se zove strofa od po četiri stiha? (Katren.)

19. A kako se zove strofa od po tri stiha? (Tercina.)

20. A da li neko zove kako se zove vrsta lirske pjesme čija se specifična forma ogleda u tome da se pjesma sastoji od ukupno 14 stihova raspoređenih u 4 strofe, od kojih su prva i druga strofa katreni, a treća i četvrta tercine? (Zove se SONET.)

DEFINICIJA: SONET je pjesnička forma, vrsta lirske pjesme koja se sastoji od 14 stihova i 4 strofe od kojih su prve dvije strofe od po 4 stiha (katreni), a druge dvije strofe od po 3 stiha (tercine).

Tvorac soneta je srednjovjekovni italijanski pjesnik iz Toskane (13. stoljeće), Frančesko Petrarka, koji je zbirku svojih soneta pod nazivom Kanconijer posvetio Lauri, djevojci koju je u životu sreo svega nekoliko puta, a ostao zaljubljen u nju cijeloga života i s kojom nije nikada ostvario nikakav kontakt niti poznanstvo.

Jezičko-stilska analiza pjesme

Rekli smo da doživljaje prirode Ćatić direktno dovodi u vezu sa svojim unutarnjim, najdubljim osjećanjima. Pa da vidimo kojim stilskim sredstvima pjesnik slika prirodu i otkriva svoja osjećanja.

(Rad u grupama. Učenike podijeliti u šest grupa od kojih je svaka grupa zadužena da pronađe po jednu stilsku figuru: 1. grupa epitete, 2 grupa onomatopeje, 3. grupa metafore, 4. grupa poređenja, 5. grupa personifikacije, 6. grupa kontraste. Predstavnici grupa daju svoje odgovore i ispisuju stilske figure na tabli, a učenici iz ostalih grupa zapisuju u sveske.)

EPITETI: krvavo oko, večeri snene i meke, parkom cvijetnim, bolno srce.

ONOMATOPEJA: cvili, šumor.

METAFORA: drhtavih grana stabla mojega žića; krvavo oko lipanjskog plavetnog dana.

POREĐENJE: ko zvuci srebrene jeke; cvili poput ranjena ptića; ko bijele sablasti neke.

PERSONIFIKACIJA: srce cvili, plače uvehla mladost.

KONTRAST: dana – večeri, lipanj – rujan, mladost – starost.

ZAVRŠNI DIO (8 min.)

Ukratko ponoviti s učenicima najbitnije pojedinosti vezane za ovu pjesmu.

Za dz. zadati učenicima da napišu sastav na temu Mladost – ludost.

 

Nastavnik pripravnik:                                                                                     Pregledao: