Nastavna priprema - PRIDJEVI

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina:          Razred:              Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: Pridjevi (gramatičke osobine)

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                             ..............................................................................................................

                         b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                             ..............................................................................................................

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                       dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO  (7 min):

U uvodnom dijelu časa ponoviti ukratko sa učenicima o vrstama i podjeli pridjeva, kao i o službi pridjeva u rečenici.

1. Rekli smo da su pridjevi nesamostalne riječi koje stoje i dopunjuju neke druge. Uz koje riječi obično stoje pridjevi? (Uz imenice.)

2. Odredite rod, broj i padež istaknutih pridjeva u sljedećim rečenicama:

Kupit ću sebi nov kaput. – Uzeo sam novu košulju. – Želim novo odijelo. ­– Nalazim se u novom razredu.

3. Šta iz ovoga možemo zaključiti?

DEFINICIJA: Pridjevi se upravljaju prema imenicama u pogledu roda, broja i padeža. A zbog toga što svaki pridjev ima oblike za sva tri roda, nazivaju se  t r o r o d n e  r i j e č i

GLAVNI DIO  (30 min):

4. Šta, dakle, spada u gramatičke osobine pridjeva? (Njihovo razlikovanje roda, broja i padeža jesu i njihove gramatičke osobine.)

ROD PRIDJEVA:

5. Kada smo učili o imenicama rekli smo da sve imenice mogu imati tri roda. Koja su to tri roda? (muški, ženski i srednji.)

Pogledajmo sada sljedeće primjere:

Ovdje se nalazi NOV kaput. (m.r.)

Ovo je moja NOVA košulja. (ž.r.)

Želim NOVO odijelo. (sr.r.)

6. Odredite pridjeve u ovim rečenicama. Recite da li oni imaju svoj rod? (Imaju.)

7. Da li se njihov rod razlikuje od imenice uz koju stoje? (Ne razlikuje se.)

8. Dakle, šta možemo zaključiti?

DEFINICIJA: Pridjevi imaju sva tri roda: muški, ženski i srednji. Pošto su oni nesamostalne riječi, oni značenje roda dobijaju od imenice uz koju stoje. To znači, kojeg je roda imenica, tog je roda i pridjev koji stoji uz imenicu.

BROJ PRIDJEVA:

9. Prethodne tri rečenice sada napišite tako da izražavaju množinu:

Ovdje se nalaze NOVI kaputi. ç a ne nov kaputi

Ovo su naše NOVE košulje.    ç a ne nova košulje

Želimo NOVA odijela.            ç a ne novo odijela

            jednina:                       množina:

            NOV kaput                 NOVI kaputi

            NOVA košulja            NOVE  košulje

            NOVO odijelo            NOVA odijela

10. Šta iz ovih primjera možemo zaključiti?

DEFINICIJA: Pridjevi razlikuju oba broja: i jedninu i množinu. I ovu gramatičku osobinu – broj pridjevi dobijaju od imenice uz koju stoje jer su nesamostalne riječi. Kojeg je broja imenica, tog je broja i pridjev koji stoji uz imenicu.

PADEŽ PRIDJEVA (DEKLINACIJA):

Kupit ću sebi NOV kaput. U ovoj rečenici imamo imenicu kaput uz koju stoji pridjev nov.

11. Koji je ovo padež? (nominativ)

Zadatak: upotrijebite pridjev nov  i vunen u svim padežnim oblicima u rečenicama:

Kupit ću sebi nov i  vunen kaput. Ovo je dugme od novog i vunenog kaputa. Prilazim novom i vunenom kaputu. Skidam novi i vuneni kaput. Novi i vuneni kapute, svi ti se dive. Ponosim se novim i vunenim kaputom. Razgovarale smo o mom novom i vunenom kaputu.

Kao što vidimo pridjevi su promijenili svoj oblik u datim rečenicama.

12. Od čega je zavisila ta promjena? (Zavisila je od padežnog oblika imenice uz koju stoje.)

13. U kojim su sve padežima upotrijebljeni pridjevi? (U svim padežima bosanskoga jezika.)

DEFINICIJA: Pridjevi se, dakle, mijenjaju po padežima (dekliniraju se). U kojem će padežu biti pridjev zavisi od imenice uz koju stoji. U kojem je padežu imenica, u tom je padežu i pridjev koji uz nju stoji.

ZAKLJUČAK: Pridjevi, znači, razlikuju i rod, i broj, i padež. Međutim, pošto su nesamostalne riječi, njihov rod, broj i padež zavisi od imenica uz koju stoje. To znači da kojeg je roda, broja i padeža imanica, tog je roda, broja i padeža i pridjev.

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

U završnom dijelu ponoviti najvažnije o gramatičkim osobinama pridjeva, izdiktirati učenicima najvažnije definicije i provježbati na dodatnim primjerima iz udžbenika.

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA

Riješiti zadatke iz udžbenika na strani 86.