Nastavna priprema - PUNOZNAČNE I NEPUNOZNAČNE RIJEČI

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina:          Razred:              Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: Podjela riječi po naravi značenja: punoznačne i nepunoznačne riječi

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                             ..............................................................................................................

                         b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                             ..............................................................................................................

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                         dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO  (7 min):

U uvodnom dijelu časa izvršiti kontrolno propitivanje postavljanjem sljedećih pitanja:

1. Koliko vrsta riječi imamo? (10)

2. Kako ih dijelimo? (Na promjenljive i nepromjenljive.)

3. Da li postoji još neka podjela na koju možemo razvrstati riječi našega jezika? (Postoji. To je podjela na PUNOZNAČNE i NEPUNOZNAČNE riječi.)

GLAVNI DIO  (30 min):

Reći učenicima da će ta podjela i biti predmeta rada na času i zapisati naslov nastavne jedinice na tabli.

Primjer:

 

Satima             sam stajao                   na                    morskoj                       obali.

priloška                predikat                                                           atribut                                priloška

oznaka                                                                                                                                    oznaka

količine                                                                                                                                  mjesta

           

4. Šta primjećujemo u ovoj rečenici? (Primjećujemo da neke riječi mogu imati određenu samostalnu službu u rečenici, dok neke od njih mogu da postoje samo u  odnosu sa drugim riječima u rečenici.)

Izvršiti zajedno sa učenicima analizu rečenice i izolovati punoznačne od nepunoznačnih riječi.

5. Koje su to riječi u ovoj rečenici koje su punoznačne? (satima, stajao, morskoj, obali)

6. A koje su nepunoznačne? (sam, na)

DEFINICIJA 1: Riječi koje same mogu imati neku funkciju (službu) u rečenici i imaju svoje leksičko (pravo, osnovno) značenje zovu se PUNOZNAČNE (AUTOSEMANTIČNE ILI LEKSIČKE) riječi. Punoznačne riječi su IMENICE, ZAMJENICE, GLAGOLI, PRIDJEVI, BROJEVI I PRILOZI.

Definicija 2: NEPUNOZNAČNE (SINSEMANTIČNE ILI LEKSIČKE) riječi su riječi koje nemaju svoga pravoga značenja i službu u rečenici dobijaju tek onda kada su u vezi sa nekom drugom riječi. Takve riječi se još zovu i POMOĆNE riječi. Nepunoznačne riječi su PRIJEDLOZI, UZVICI, VEZNICI, RIJEČCE i skraćeni oblici prezenta pomoćnih glagola: BITI, JESAM I HTJETI.

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

U završnom dijelu časa sa učenicima individualno vježbati na primjerima rečenica:

Primjeri:

a) More sam volio iznad svega na svijetu još od najranijeg djetinjstva.

b) Zavidio sam svakom mornaru kada se otiskivao na daleku plovidbu.

Primjer na kojem će učenici kroz igru shvatati šta predstavlja značenje neke riječi:

 

            škola,                           breza,                         magla,                             kašika,

     knjiga, kreda,                  hrast, bor,                  kiša, snijeg,                igračka, viljuška,

  nastavnik, šestar,                žica, jela,              jutro, eksplozija,                  nož, tanjir,

            trava                           bukva                         poplava                            lonac

 

U svakoj grupi riječi ima po jedna koja je tu zalutala. Odrediti s učenicima koja je to riječ i porazgovarati zašto je to tako.

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA:

Za domaću zadaću učenicima zadati da urade četiri vježbe iz udžbenika Naš jezik na stranici 19. Zadatke riješiti direktno u udžbeniku.