Nastavna priprema - SRETNI KRALJEVIĆ

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina:          Razred:              Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Književnost

Nastavna jedinica: Oskar Vajld «Sretni kraljević» (osobine bajke)

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                             ..............................................................................................................

                         b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                             ..............................................................................................................

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                        dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO  (7 min):

U uvodnom dijelu časa porazgovarati sa učenicima o bajkama i postaviti nekoliko probnih pitanja:

Prije pitanja pokazati učenicima crtež koji dočarava jedan prizor iz bajke i upitati ih na šta ih on asocira.

1. Da li je neko od vas čitao neke bajke?

2. Koje?

3. Da li vam se bajke sviđaju ili ne?

4. Ako je odgovor da – zašto, a ako ne zašto ne?

GLAVNI DIO  (30 min):

U glavnom dijelu časa najviti učenicima nastavnu jedinicu i ispisati naslov na tabli: «Bajka (osobine bajki)»

5. Sjećate li se kada samo radili pjesmu «Djevojka i behar»?

6. Šta smo rekli za tu pjesmu? Je li ona spada u narodnu ili umjetničku vrstu umjetničkih djela? (U narodnu.)

7.  Na isti način možemo podijeliti i prozna književna djela. Pa šta možemo reći za njih. Kakva mogu biti djela u prozi? (Mogu biti ona djela koja pripadaju usmenoj narodnoj književnosti i djela koja pripadaju umjetničkoj književnosti.)

8. Zašto za narodne pripovijetke kažemo da su narodne? (Zato što ih je stvorio narodni stvaralac u našoj daljoj prošlosti kada se priče nisu zapisivale već su prenošene sa usmenim pripovijedanjem, s koljenja na koljeno; za njih ne znamo ime autora koji ih je prvi stvorio, a one su tek kasnije sakupljane i zapisivane kao narodno blago.)

9. A kakva su to umjetnička prozna djela? (To su djela koja je napisao pisac za kojeg znamo kako se zove i to je njegovo originalno djelo. Osim toga, umjetnička djela se razlikuju od usmenih narodnih i po stilu /načinu/ na koji su napisana, po jeziku i još nekim drugim karakteristikama.)

IZGLED TABLE:

EPSKA DJELA SE DIJELE NA:

1. USMENU NARODNU KNJIŽEVNOST

2. UMJETNIČKU KNJIŽEVNOST

Podnaslov: PODJELA USMENE NARODNE PROZNE KNJIŽEVNOSTI:

1. BASNA,

2. ANEGDOTA,

3. PRIPOVIJETKA,

4. NARODNA BAJKA.

(Pošto nas ovdje interesuje samo BAJKA mi ćemo samo o njoj i govoriti na ovom času.)

NARODNE BAJKE:

10. Da li neko zna šta su karakteristike narodne bajke? (Narodna bajka je priča fantastičnog sadržaja u kojoj se međusobno ispreplići stvarni i nestvarni svijet.) ç IZDIKTIRATI UČENICIMA

Pokazati učenicima crtež koji kada se bolje pogleda može da da i sliku zeca i sliku ptice dugokljunke. Crtež pokazati s ciljem da učenici bolje shvate te dvije strane medalje kada su u pitanju bajke: stvarni i nestvarni svijet, pokušati kod njih razviti shvatanje da sve stvari kada ih bolje sagledamo imaju i svoju drugu stranu svoje naličje.

11. Ko su obično likovi u bajkama? (Kraljevi, prinčevi, princeze, kraljevi sinovi ili kćeri, obični ljudi, a sdruge strane imamo razna fantastična bića kao npr. aždahe, vile, zmajeve, patuljke, kao i životinje iz stvarnog života koje nemaju nikakve natprirodne osobine.)

12. Koje je vrijeme zbivanja u narodnim bajkama? (Radnja u narodnim bajkama se uvijek odvija u PROŠLOSTI.)

13. Je li to vrijeme u narodnim bajkama precizno određeno? Da li znamo tačno godinu ili čak i datum kada se desio neki događaj opisan u narodnim bajkama? (Ne znamo. Vrijeme radnje u bajkama nije tačno određeno.)

14. A mjesto radnje. Da li nam narodni pripovjedač bajki daje tačno određeno mjesto gdje se zbivaju događaji u bajci? Da li on imenuje to mjesto i recimo kaže: «Desilo se to davno, davno u mjestu zvanom Sapna...» ili ne spominje ime mjesta? (Ne spominje se ni mjesto događanja.)

15. Pa kako obično počinju narodne bajke? Kojim riječima? (Bio jednom jedan kralj i živio je iza sedam gora i iza sedam mora itd.)

16. Ko se u narodnim bajkama suprotstavlja i bori jedno protiv drugoga? (DOBRO I ZLO.)

17. Ko uvijek na kraju pobjeđuje? (Dobro.)

18. Pa kakav kraj obično imaju narodne bajke? (Srećan.) Kako obično završavaju narodne bajke? Kojim riječima? (I živjeli su dugo i sretno do kraja svoga života.)

UMJETNIČKE BAJKE:

19 Na početku smo rekli da postoje narodne i umjetničke bajke. Narodne je, rekli smo stvorio narodni stvaralac, a šta je sa ovim umjetničkim? Ko je njih napisao? (Umjetnik koji nije anoniman i kojem znamo ime i prezime i znamo da je to njegovo originalno djelo.)

Bitno je da znate da su  seu mjetnička prozna djela razvila iz narodne proze, pa i umjetnička književnost ima neke karakteristike naše usmene narodne književnosti, s tim što su pisci umjetničkih djela otišli i korak dalje i unijeli neke nove osobine u svoja djela o kojima ćemo mi sada nešto više reći.

Što se tiče UMJETNIČKIH BAJKI treba znati da se one u mnogo čemu oslanjaju na narodne bajke, ali su i daleko otišle u onom što ih od njih razlikuje.

20. Šta bi bilo to u čemu se ogleda različitost između narodnih i umjetničkih bajki?

PA GLAVNA RAZLIKA JE U TOME ŠTO JE SAVREMENI PISAC BAJKI U NJIH, PORED KRALJEVA, CAREVA, PRINCEZA ITD., U UMJETNIČKE BAJKE UBACIO KAO LIKOVE I LJUDE IZ SVAKODNEVNOG ŽIVOTA KOJI SE RAZLIKUJU PO NAČINU SVOG ŽIVOTA, ŽELJAMA, POTREBAMA ITD.

TAKOĐER POJAVLJUJU SE I NOVA FANTASTIČNA BIĆA KAO NPR. BILJKE I PREDMETI KOJI POSTAJU JUNACI TIH NOVIH BAJKI. BAJKE DOBIJAJU ŠALJIV TON, UZVIŠEN ILI TUŽAN... NE POČINJU UVIJEK ISTO I NE ZAVRŠAVAJU SE UVIJEK SRETNO.

21. Da li možete da se sjetite nekog stranog ili našeg autora umjetničkih bajki? (Hans Kristijan Andersen, Šarl Pero, braća Grim, Ahmed Hromadžić, Ivana-Brlić Mažuranić...)

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

U završnom dijelu časa sa učenicima ponoviti najvažnije zaključke i razlike između narodnih i umjetničkih bajki, a zatim im i izdiktirati najvažnije definicije.

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA

Za domaći rad zadati učenicima da pročitaju jednu narodnu i jednu umjetničku bajku i da uoče i izdvoje sve razlike između njih do kojih budu mogli doći.