PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT
Školska godina: Razred: Datum: __________
Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i
književnost
Nastavna
oblast/tema: Književnost
Nastavna
jedinica: Džemaludin Latić: Srebrna
česma
Ciljevi časa: a) ODGOJNI
(vaspitni)............................................................................
..............................................................................................................
b)
OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................
Struktura 1.
Uvodni čas 2. Čas upoznavanja sa
novom građom
Tip časa 3. Čas
uvježbavanja i primjene stečenog znanja
4. Čas
utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5.
Kombinovani čas
Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada
3. Rad u parovima 4. Individualni oblik rada
Nastavni objekti, 1. Nastavni objekti ..................
2. Nastavna sredstva ................
sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala
............. 4. Literatura ...............................
Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)
2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika
3. Metode zasnovane na riječima : monološke
dijaloške
rad
sa knjigom
SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA
UVODNI
DIO (7 min):
1. Šta je to LIRIKA? (Lirika je književni rod koji se sastoji od
određenih književnih vrsta.)
2. Koje književne vrste spadaju u liriku? (lirske pjesme, pejzažne
pjesme, opisne, rodoljubive, ljubavne, patriotske i sl.)
3. Ko će mi reći definiciju lirske pjesme? (Lirska pjesma je književna
vrsta u kojoj pjesnik iznosi svoja osjećanja i doživljaje svijeta: radost,
tugu, sivilo ili svjetlost svijeta koji ga okružuje. Njegov doživljaj svijeta
najčešće je povezan s njegovim unutarnjim osjećanjima, tj. ako je pjesnik u
trenutku kada piše pjesmu radostan, onda će i svijet oko sebe doživljavati u
svijetlim bojama i o tome će pisati; ako je pjesnik, pak, tužan i potišten,
onda ni njegov doživljaj svijeta i svega što ga okružuje neće biti vedar.)
4. Iz čega se sastoje lirske pjesme? (Iz strofa.)
5. Da ponovimo još jednom: koje vrste lirskih pjesama poznajemo? (ljubavne,
rodoljubive, socijalne, opisne/deskriptivne, misaone/refleksivne.)
GLAVNI
DIO (30 min):
Učenicima izražajno pročitati pjesmu, a potom ih pustiti da je i sami za
sebe pročitaju.
6. U koju vrstu lirske pjesme spada ova pjesma? (U opisnu.)
7. Šta nam to pjesnik Džemaludin Latić opisuje? (Česmu.)
8. Šta mislite da li je pjesnik bio raspoložen i vedar kada je pisao ovu
pjesmu?
(Očekivani
odgovor: da, bio je.)
9. Po čemu to zaključujete? (Po tonu, načinu na koji je pjesma
ispjevana.)
10. Zašto je izabrao da piše o česmi i vodi? Kakvu važnost za nas ljude,
ali i za životinje ima voda? Može li se živjeti bez vode? Kažu da čovjek može
mnogo duže da izdrži bez hrane nego bez vode. Šta vi mislite – šta vi lakše
podnosite: glad ili žeđ?
11. Šta mislite da li je Zemljina površina prekrivena sa više
zemlje/kopna/tla ili sa više vodenih prostranstava? (Na Zemlji ima više
vodene nego kopnene površine – a ako meni ne vjerujete pitajte nastavnika
geografije.)
12. Dakle, voda je veoma važan element i život na zemlji bi bio nemoguć da
nema vode.
13. Međutim, pored što je pijemo, koju još važnost za nas ima voda? Da li
se peremo vodom? (Naravno, voda nam služi i za održavanje higijene.)
Na ovom mjestu pročitati kratku biografiju Latićevu iz čitanke: Latić
je, dakle, završio medresu i Islamski teološki fakultet, što će reći da je bio
musliman-vjernik i da je odlično poznavao islamsku religiju.
14. Recite mi, ako neko zna, kakav značaj i koliku važnost ima voda u
islamskoj religiji?
15. Prije svake molitve/klanjanja, šta se radi/uzima? (Uzima se avdest,
peru se noge, ruke , lice...)
16. dakle, šta nam to govori? (To nam govori da je voda i sa religijskog
aspekta veoma važna.)
17. Vratimo se mi sad pjesmi. Iz koliko se dijelova sastoji ova pjesma o
česmi i vodi? (Iz dva dijela.)
18. O čemu se govori u prvom dijelu?
19. Koliko lirskih slika ima? (Pet lirskih slika.)
GRUPNI RAD: Zadati
svakoj grupi u razredu da pronađe po jednu od tih pet lirskih slika iz prvog
dijela pjesme.
20. U drugom dijelu pjesme koliko ima lirskih slika? (Ima ih tri –
imenovati ih zajedno sa učenicima i sve lirske slike ispisati na tabli.)
21. Kakvu bliskost pjesnik osjeća sa česmom i zašto? «...ona se nikad
ne odmara», kaže pjesnik, pa ni noću, a šta je s pjesnikom? Spava li on
noću? (Ne spava, i on je budan. Zato pjesnik i osjeća bliskost sa
česmom.)
22. Šta pjesnici rade noću? (Pišu.)
23. Da li ova česma u pjesniku budi lirska osjećanja koja on pretače u
svoju pjesmu? (Da)
24. Česma ga, dakle, inspiriše – tu je također bitna veza između pjesnika i
česme? Pronađite taj dio u pjesmi gdje se najbolje očituje ta njihova uzajamna
povezanost! (RAD NA TEKSTU: «Naveče kad odem da spavam, česma se sa mnom
došaptava.»)
25. Ko se sve napaja na česmi? (RAD NA TEKSTU: umoran čovjek, životinje,
vile i more.)
26. Da li su vile i more stvarna bića? (Nisu.)
27. Zašto pjesnik uvodi vile i more u svoju pjesmu? Rekli smo da je voda
izvor života. Ali – može li voda čovjeku nanijeti i zlo? (Može, naravno,
sjetite se samo velikih poplava i vodenih katastrofa koje su odnijele na
desetine i hiljade ljudskih života, uništile mnoge domove i razorile gradove i
sela.)
28. Kako vi shvatate sljedeći stih:
«Grle je bršljan i
kopriva»
29. Kad nešto zaraste u bršljan i koprivu, obično kažemo da je zapušteno i
da niko o tome ne vodi računa. Je takav slučaj i sa ovom česmom? Svi je koriste
i napajaju se na njoj, a ipak je zarasla u bršljan i koprivu.
30. Na šta pjesnik želi time da nam ukaže? (Želi da nam ukaže na ljudsku
nemarnost prema česmi.)
31. Vidjeli smo da ima dosta lirskih slika u pjesmi, ali u dočaravanju
česme pjesnik se služi i zvukom. Izdvojite riječi koje u sebi imaju zvuk: one
kojima se dočarava zvuk i one iz kojih se može naslutiti zvuk! (Podsticati
takmičarski duh kod učenika tako što će se po grupama utrkivati ko će prije
pronaći date riječi: otiče, klopara, lije.)
32. Koje stilske figure upotrebljava pisac? (epitet, personifikacija,
onomatopeja.)
33. Pronađite ih u pjesmi! (Učenici po grupama pronalaze stilske figure
i grupa koja prva pronađe po mišljenju vođe grupe najviše stilskih figura
podiže signalnu zastavicu – prebrojati pronađene stilske figure u svakoj grupi
i proglasiti pobjednike.)
34. Osim opisa česme pjesnik je iznio i svoja razmišljanja o vodi, njenom
značaju i koristi. Možemo li onda reći da je ovo i misaona pjesma, tj. pjesma u
kojoj pjesnik iznosi neka svoja razmišljanja/misli/refleksije? (Možemo, to
je, dakle, MISAONO-OPISNA pjesma.)
35. Pjesmu pjesnik završava sljedećim stihom:
«Voda otiče, kamen
ostaje.»
36. Razmislite dobro o ovom stihu. Za šta mi još kažemo da teče?
37. Jeste li ikad čuli da neko kaže: «Život teče, prolazi»?
38. A kamen, prolazi li kamen? (Ne!)
39. Pjesnik pravi poređenje između ova dva prirodna elementa: voda je
prolazna i nestalna baš kao i naš život, dok je kamen postojan i trajan.
ZAVRŠNI
DIO (8 min):
U završnom dijelu još nekoliko puta učenici recituju naglas pjesmu, a
zatim po želji slikovno izražavaju neku od lirskih slika iz pjesme koja ih se
najviše dojmila.
DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA
Za domaći rad naučiti pjesmu napamet.
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.