Nastavna priprema - SLOG

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina:          Razred:              Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: Slog: dužina sloga (kratki i dugi slogovi)

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                             ..............................................................................................................

                         b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                             ..............................................................................................................

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                        dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO  (7 min):

Na prošlom času smo naučili koliko glasova ima bosanski jezik, kako se ti glasovi dijele itd.

Postaviti učenicima sljedeća kontrolna pitanja:

1. Koliko glasova ima bosanski jezik? (30)

2. Kako se oni dijele? (Dijele se na tri skupine: vokali, konsonanti i sonanti.)

3. Koliko imamo vokala? (5)

4. Koliko imamo sonanata? (8)

5. Koliko imamo konsonanata? (17)

6. Kako dijelimo konsonante? (Dijelimo ih na zvučne i bezvučne.)

7. Kakvi mogu biti vokali? (Dugi i kratki.)

GLAVNI DIO  (30 min):

U glavnom dijelu časa najaviti učenicima nastavnu jedinicu i ispisati njen naslov na tabli.

8. Kada ste tek počinjali da čitate kako ste rastavljali i čitali riječi? (Na slogove.)

9. Da li neko zna šta je to slog?

10. Da li mi glasove našeg jezika izgovaramo same? (Ne. Oni se najčešće izgovaraju sa drugim glasovima.)

DEFINICIJA: Osnovna glasovna jedinica koja se izgovara jednim artikulacionim pokretom (u jednom dahu) zove se SLOG.

Primjeri:

                        knji-ga,

                        ško-la,

                        ča-mac,

                        go-vo-ri-ti

                        pri-ča-ti

11. Šta uočavate u ovim riječima? (Vidimo naravno da se ove riječi rastavljaju na samoglasniku.)

12. Šta iz toga možemo zaključiti?

SAMOGLSNIK JE NOSILAC SLOGA. SLOG NE MOŽE BITI AKO U NJEMU NEMA SAMOGLASNIKA. SLOG SE MOŽE SASTOJATI OD DVA ILI VIŠE GLASOVA, ALI JEDAN OD TIH GLASOVA OBAVEZNO MORA BITI SAMOGLASNIK.

Pogledajmo sljedeće primjere:

A-mir              E-sad               u-že

13. Šta uočavate u ovim primjerima? (Uočavamo da slog može biti i samo jedan glas, ali taj glas mora biti samoglasnik, jer, kao što smo rekli, samoglasnici su nositelji sloga.)

Zaključak: U svim ovim navedenim primjerima slogovi se završavaju na samoglasnik, a slog koji se završava na samoglasnik zove se OTVORENI SLOG.

DEFINICIJA: Slog koji se završava na samoglasnik, zove se OTVORENI SLOG.

Da vidimo sljedeće primjere:

brat-stvo                      zlot-vor                       bor-ba              zat-vor             prit-vor

14. Kojim glasovima se završavaju slogovi u navedenim primjerima? (Suglasnicima.)

DEFINICIJA: Slog koji se završava na suglasnik, zove se ZATVORENI SLOG.

Na prošlom času smorekli da samoglasnici mogu biti kratki i dugi. Sjetimo se onih primjera:

Āmir    Ăna

E sada to možemo primjeniti i na slogove. Prema dužini samoglasnika određujemo i dužinu sloga:

čā-măc            lĕp-tīr              ū-žĕ                 tă-tă

15. Kako ćete rastaviti na slogove sljedeće riječi: sok, tok, voz, miš? (One se i ne mogu rastaviti na slogove jer su to JEDNOSLOŽNE RIJEČI koje su i same sastavljene od samo jednog sloga.)

Kada govorimo o rastavljanju riječi na slogove to je veoma značajno i iz razloga što mogi od nas pravimo pravopisne  greške prilikoma rastavljanja riječi na kraju retka. Sada ćemo da naučimo neka od pravila kako se riječi rastavljaju na kraju retka.

- Ova pravila objasniti učenicima iz udžbenika «Naš jezik» na str. 23.

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

U završnom dijelu časa vježbati sa učenicima na tabli rastavljanje riječi na slogove, kao i rastavljanje riječi na kraju retka.

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA:

Za domaći rad zadati učenicima da rastave na slogove sljedeće riječi:

prijatelj, užina, kućica, ljeto, knjiga, olovka, sunce, domoviva, selo, Sarajevo

- rastaviti ih na slogove i odrediti koji su slogovi otvoreni, a koji zatvoreni.