Nastavna priprema: STRIP KAO MEDIJ

 PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina:          Razred: Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Medijska kultura

Nastavna jedinica: Strip kao medij

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                             ..............................................................................................................

                         b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                             ..............................................................................................................

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                         dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO (7min.)

U uvodnom dijelu časa postaviti učenicima nekoliko motivacijskih pitanja:

1. Da li ste ikada čuli za riječ strip? (Učenički odgovori)

2. Šta je to strip i s kojim ste se stripovima vi susretali, odnosno koje ste čitali?

GLAVNI DIO: (30 min.)

Danas ćemo govoriti nešto više o stripu kao vrsti medijske kulture. Naučit ćemo kada se strip prvi puta javio  i u kakvoj formi, zatim ćemo govoriti o razvoju stripa u BiH, a na kraju časa ćemo pokušati napraviti jedan kratki strip.

3. Na početku da vas pitam da li neko zna šta znači riječ strip? (Ta riječ vodi porijeklo od engleske riječi, a znači vrpca.)

4. Zašto vrpca, šta mislite, kakve veze ima vrpca sa stripom?

Podpitanje: Kako se odvija radnja u stripu? Da li vas strip podsjeća na film?

(Pa da, i strip je kao i film sastavljen od niza međusobno povezanih sličica, koje se nastavljaju jedna na drugu i čine jednu cjelinu, s tom razlikom što su te sličice u filmu pokretne, a u stripu  nisu. Zajedničko im je, dakle, to što se film snima na filmsku vrpcu, a i strip se crta nau nizovima kvadrata koji predstavljaju traku.)

DEFINICIJA: ZBOG TE FORMALNE SLIČNOSTI SA FILMOM – NIZANJEM SLIKA, STRIP JE NAZVAN NOVINSKIM FILMOM. UZ FILM, TELEVIZIJU I NOVINE, STRIP JE VEOMA ZNAČAJAN OBLIK MODERNE MEDIJESKE KULTURE.

5. Hakde da vidimo od čega se sastoji jedan strip? (Sastoji se iz CRTEŽA i DIJALOGA)

6. Da li su ti crteži međusobno povezani? (Jesu)

7. Kako se i gdje pišu dijalozi unutar jednog stripa? (Dijalozi se pišu u oblačiće koji se nalaze iznad nacrtanih likova stripa i u njima se ispisuje sadržaj onoga što likovi govore.)

8. Da li strip može biti bez dijaloga? (Može.)

9. Da li neko zna kako se zove takva vrsta stripa izražena samo u slikama? (Zove se FOTOSTRIP ili strip u slikama.)

Predavački dio:

Strip je u početku dugo smatran kao nešto što nema nikakve veze ni sa kulturom ni sa umjetnošću, smatran je šundom. Uglavnom je služio za zabavu. Međutim, s vremenom se i strip mijenjao i tako mu je priznata umjetnička vrijednost i svrstan je u oblast medijske kulture.

10. Šta mislite gdje su se javili korijeni stripa?

Strip je vrlo stara umjetnost. Nalazimo ga još na pećinskim zidovima, na egipatskim papirusima, kao i na starogrčkim vazama. Naravno, tada to nije bilo crtanje stripa. Tek korišćenjem štampe strip postaje ono što je danas.

FORMA STRIPA

Pod formom podrazumijevamo način na koji je nešto načinjeno. Mi ćemo sada da vidimo kakva je forma (način stvaranja) stripa.

Jasno je da svaka sličica nije strip. Da bi crtež postao stripom on mora da bude uokviren linijama i imaju kvadratni ili pravougaoni oblik. Tekst u stripu se najčešće piše u balončićima koji imaju produženi šiljak čiji je vrh okrenut prema ustima nacrtanog lika koji govori. Tekst stripa može biti ispisan i ispod crteža u dugim i uskim pravougaonicima.

STRIP I FILM

Kao što smo već rekli, strip ima veoma puno značajnih karakteristika kao i film. Razvijao se uporedo s njim. Sasvim je obična stvra da se stripovi prenesu na filmsko platno, bilo kao igrani, bilo kao animirani (crtani) film. Poznati primjeri gdje je strip poslužio kao uzorak da se napravi i film je «Zoro», «Princ Valijant», «Asteriks».

STRIP I KNJIŽEVNA DJELA

Strip se često puta zasniva na književnom djelu. Najpoznatiji primjeri stripovanja književnih djela se , na primjer: Servantesov Don Kihot, Robinson Kruso Defoa, David Koperfild Čarlsa Dikensa itd. U bosanskohercegovačkom stripu poznati su stripovi Ismeta Erdića koji je stripovao priču Majka Zije Dizdarevića, te nacrtao stripove po djelima Skendera Kulenovića, Nafije Sarajlić, Alije Nametka i drugih.

TEMATIKA STRIPA

Strip nije tematski određen. Može biti humoristični, viteški, naučnofantastični, vestern stripovi i sl. Strip ima izraženu zabavnu crtu, ali on je daleko od toga da bude samo zabava. Strip ima značajnu obrazovnu i odgojnu namjenu, on daje znanja i razvija esetetski smisao kod djece.

VAŽNO JE ISTAĆI DA JE STRIP ČESTO PRVI KORAK KA KASNIJEM ČITANJU KNJIŽEVNIH DJELA.

NASTANAK STRIPA

Prvi strip se pojavio 1896. godine kada je američki crtač Ričard Felton objavio prvi strip u nastavcima pod nazivom Žuti dječak. A za današnju popularnost stripa najzaslužniji su strip-crtači kao što su Goskinji i Uderzo sa stripom o Asteriksu, Alek Rejmond, autor Fleš Gordona, Harold Foster, autor Tarzana i Princa Valijanta itd.

STRIP U BiH

Strip u BiH pojavljuje se prije Drugog svjetskog rata. Za njegovu popularnost u našoj zemlji naročitu ulogu je imala omladinska štampa, naročito sarajevske Male novine u kojima su objavljivani američki stripovi kao npr. Tarzan.

Sedamdesetih godina u Malim novinama stripove crta Ahmet Muminović, koji će postati najproduktivniji autor stripa u BiH. Njegovi originalni stripovi nose naziv: Nikolino i Emir i Valter brani Sarajevo. Pored njega značajni bh. strip-autori su: Tonči Bender, Nedžad Begović, Željko Graf  i dr.

ZAVRŠNI DIO (8 min.)

U završnom dijelu časa ponoviti još jednom najznačajnije o stripu i njegovom nastanku i formi, a zatim podijeliti učenicima po jednu tablu stripa i kao rekreativni dio časa zatražiti od njih da u paru naprave scenario po vlastitom nahođenju i upišu ga u dijaloške okvire.

DOMAĆI I SAMOSTALNI RADOVI UČENIKA: