Školska godina: Razred:
Datum:
Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i
književnost
Nastavna
oblast/tema: Gramatika
Nastavna
jedinica: Nezavisnosložena rečenice: sastavna rečenica
Ciljevi časa: a) ODGOJNI:
- razvijanje ljubavi prema jeziku i učenju
b)
OBRAZOVNI: - učenje i primjena pravila o složenim rečenicama
c)
FUNKCIONALNI: - razvijanje smisla za individualni i grupni rad
Struktura 1.
Uvodni čas 2. Čas upoznavanja sa
novom građom
Tip časa 3. Čas
uvježbavanja i primjene stečenog znanja
4. Čas
utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5.
Kombinovani čas
Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada
3. Rad u parovima 4. Individualni oblik rada
Nastavni izvori,
sredstva i pomagala: uždbenici, pano, nastavni listići, kreda,
tabla, sveske
Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)
2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika
3. Metode zasnovane na riječima : monološke
dijaloške
rad
sa knjigom
SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA
UVODNI
DIO (7min.)
U uvodnom dijelu ponoviti sa učenicima koristeći
pano sve vrste podjela složene rečenice. Zatim najaviti nastavnu jedinicu i
ispisati njen naslov na tabli.
GLAVNI
DIO: (30 min.)
Ispisati rečenice na tabli:
1. Snijeg pada i pokriva zemlju.
2. Vode nije bilo, pa je vladala žeđ.
3. Most je bio srušen, te se nije moglo preći.
4. Ne znam gdje stanuje, ni gdje radi.
5. Niti se trudila, niti je šta uradila.
6. Ona se dugo spremala, polahko oblačila, zatim
stajala pred ogledalom, pa izašla napolje.
7. Bilo je neizdržljivo, sunce uprlo u vrh glave,
hlada nema nigdje.
Zajedno sa učenicima podijeliti rečenice na
njihove sastavne klauze i uočiti veznike između njih.
DEFINICIJA:
SASTAVNE (KOPULATIVNE) REČENICE su vrsta nezavisnosloženih rečenica u kojima
se klauze nalaze u naporednom ili istosmjernom odnosu, tj. rečenice koje kazuju
radnje koje se mogu samostalno vršiti bez utjecaja jedne na drugu. Mogu biti
VIŠESTRUKOSLOŽENE i JEDNOSTRUKOSLOŽENE. Također mogu biti EKSPLICITNE (sa
veznicima) i IMPLICITNE (bez veznika). Pored veznika I, PA, TE, NI, NITI,
klauze u sastavnoj rečenici mogu biti povezane i vezničkim prilogom ZATIM.
Ispisati
sljedeće rečenice na tabli i ukazati učenicima na vezu među klauzama:
1. Stegao je jak
mraz, sigurno će rijeke zalediti.
2. Brigada je
izvršila postavljeni zadatak, i bit će odlikovana.
3. Bolestan je,
te neće ići u školu.
Možemo
primjetiti da se sve ove rečenice sastoje iz dvije klauze od kojih se druga
prema prvoj odnosi kao neki zaključak.
Ovakve rečenice se nazivaju zaključne rečenice.
DEFINICIJA: ZAKLJUČNE
(KONKLUZIVNE) REČENICE su vrsta sastavnih rečenica u kojima se u drugoj klauzi
kazuje nešto što je prirodni zaključak iz onog što je rečeno prvom klauzom.
Pored veznika I, TE, klauze u zaključnim
rečenicama mogu biti povezane i zaključnim riječcama i izrazima: DAKLE, S
OBZIROM NA TO, STOGA, ZATO i sl.
Zaključna klauza se od prve uvijek odvaja zarezom.
Podijeliti
nastavne listiće svakoj grupi sa različitim zadacima kako bih provjerila koliko
su učenici shvatili novu lekciju.
ZAVRŠNI DIO (8 min.)
Ponoviti sa
učenicima najbitnije o složenim rečenicama i zadati za domaću zadaću da napišu
po šest sastavnih rečenica u kojima će biti zastupljeni sve spone među
klauzama.
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.