Nastavna priprema - VRSTE IMENICA

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina:          Razred:              Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: Vrste imenica

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                             ..............................................................................................................

                         b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                             ..............................................................................................................

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                       dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO  (7 min):

U uvodnom dijelu časa ponoviti sa učenicima vrste riječi.

Kontrolna pitanja:

1. Koliko vrsta riječi imamo u bosanskom jeziku? (10)

2. Kako smo ih podijelili? (Na  promjenjive, nepromjenjive i polupromjenjive.)

3. Koje su to promjenjive? (Imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli i neki brojevi.)

4. Koje su to nepromjenjive? (Prijedlozi, veznici, uzvici, riječce i neki prilozi.)

5. A koje su to polupromjenjive? (Neki brojevi i neki prilozi.)

Nas sada interesuju samo promjenjive vrste riječi.

6. Zašto su one promjenjive? (Zato što u vjelosti mogu mijenjati svoj oblik)

Primjer:                       ruka – a

                                    ruk – u                  DEKLINACIJA

                                    ruke – e

                                    gledaLA je

                                    gledaŠ                      KONJUGACIJA

                                    gledat ĆE

                                    BRZ auto

                                    BRŽI auto                 KOMPARACIJA

                                    NAJBRŽI auto

7. Koja vrsta riječi se deklinira, odnosno mijenja po padežima? (Imenice, zamjenice, pridjevi i neki brojevi.)

8. Koje se konjugiraju? (Glagoli.)

9. A koje kompariraju? (Neki pridjevi i neki prilozi.)

GLAVNI DIO  (30 min):

U glavnom dijelu časa najaviti učenicima da će na času naučiti nešto više o IMENICAMA. Ispisati naslov nastavne jedinice na tablu: «Imenice (značaj i vrste imenica)».

Nakon toga pročitati odlomak iz knjige «Naš jezik», «Roman o novčiću» Kemala Mahmutefendića na stranici 56.

Pogledajmo sada u tekstu ove riječi koje su ispisane masnim (podebljanim) slovima.

10. Zašto se one razlikuju od ostalih riječi iz teksta? Da li one nekoga ili nešto IMENUJU? (Da.)

11. Koga? Šta imenuju? (RAD NA TEKSTU: učenici sami otkrivaju značenje markiranih riječi, određuju šta ili koga imenuju date riječi.

DEFINICIJA: RIJEČI KOJIMA IMENUJEMO BIĆA, PREDMETE I POJAVE NAZIVAJU SE IMENICE.

- Imamo nekoliko podjela imenica.

Mi ćemo ih prvo podijeliti prema ZNAČENJU, pa tako prema ZNAČENJU imenice možemo podijeliti na:

1. VLASTITE I

2. ZAJEDNIČKE IMENICE

Primjer: iz sljedećeg niza imenica navesti učenike da pokušaju razdvojiti vlastite od zajedničkih:

Kemal Mahmutefendić, narod, Evropa, Bosna, snijeg, kiša, Brundo, ljepota, Sunce, Mjesec, povrće, med, Sava, Majevica, kamen, polje, olovka, Olovo, magla, Maglaj.

12. Šta vidimo iz ovih primjera?

DEFINICIJA: Vidimo da VLASTITE IMENICE  služe za označavanje vlastitih imena ljudi, životinja, nebeskih tijela, rijeka, planina, gradova itd. Dakle, ove imenice označavaju samo nekoga ili nešto što je jedinstveno i jedino u svijetu.

13. I kako pišemo vlastite imenice? (Pišemo ih velikim početnim slovom) ç izdiktirati

DEFINICIJA: ZAJEDNIČKE IMENICE služe nam za imenovanje bića, predmeta i pojava koje imaju neke zajedničke osobine.

14. Kako pišemo zajedničke imenice? (Pišemo ih malim slovom.)

- To nam je, dakle, prva i osnovna podjela imenica.

Međutim, imenice možemo dijeliti i dalje.

Tako imamo posebnu PODJELU ZAJEDNIČKIH IMENICA na:

1. ZBIRNE (KOLEKTIVNE) IMENICE I

2. GRADIVNE IMENICE.

ZBIRNE (KOLEKTIVNE) IMENICE

Primjeri:          djeca, burad, cvijeće, lišće, klasje, narod itd.

15. Šta j to karakteristično za zbirne imenice? Da li kada kažemo djeca, burad ili cvijeće znamo tačan broj djece, buradi ili cvijeća? (Ne znamo.)

16. Znači ove imenice označavaju šta? (ZBIR NRČEGA – MNOŠTVO NEČEGA što je nebrojivo.)

DEFINICIJA: ZBIRNE (KOLEKTIVNE) IMENICE označavaju mnoštvo nečega (bića ili predmeta) u nekom zbiru koji je nemoguće izbrojati – ne znamo broj onoga što imenujemo.

Primjeri:          kamen, snijeg, šećer, brašno, zemlja, voda itd.

17. Šta označavaju ove zajedničke imenice? (Označavaju vrstu materije.)

18. Dakle, koje su to imenice? (Gradivne imenice.)

DEFINICIJA: GRADIVNE IMENICE označavaju vrstu materije bez obzira na količinu.

Sada ćemo se vratiti na ZBIRNE IMENICE i vidjeti kako njih dijelimo. Zbirne imenice se dijele po značenju i načinu tvorbe. Tako da imamo sljedeće vrste zbirnih imenica:

a) imenice izvedene nastavkom/sufiksom –je:

npr. klasje < klas + je; cvijeće < cvijet + je;

b) imenice izvedene nastavkom/sufiksom –ad:

npr. burad < bur + ad; telad < tel + ad;

c) imenice koje označavaju skupinu nečega, pojmovni zbir:

npr. rodbina, družina, živina, narod.

VAŽNO!!! Zbirne imenice treba razlikovati od značenja mnaožine vlastitih ili zajedničkih imenica:

list (jednina)              listovi (množina)                    lišće(zbirna imenica)

 

                   jedan list                     šest listova                                  deset lišća

                                        

                                                                           Šta možemo zaključiti iz ovog primjera?

                                                                               Da su zbirne imenice nebrojive

Postoji još jedan način za podjelu imenica.

Primjer: napisati na tabli imenicu ljubav i imenicu hljeb.

19. Koja je po vama osnova razlika između ove dvije imenice? (Hljeb je nešto što vidimo, nešto opipljivo, dakle, nešto konkretno, dok je imenica ljubav nevidljiva stvar, neopipljiva, dakle, nešto apstraktno.

20. Pa kako još možemo podijeliti sve imenice?

            Na:      1. KONKRETNE I

                        2. APSTRAKTNE IMENICE.

DEFINICIJA: Konkretne (stvarne ili predmetne) imenice označavaju bića i predmete iz stvarnog života, npr. auto, kuća, otac, majka, brat, drug, jabuka, i sl., ili znače bića i predmete koji se mogu zamisliti da postoje, npr.  gospodar, zvijezda...

DEFINICIJA: Apstraktne (nestvarne ili misaone) imenice označavaju sve ono što postoji u životu, ali je neopipljivo, nedodirljivo, neizmjerivo i neizbrojivo.

Npr. osobine:                         dobrota, ljepota, marljivost...

osjećanja:                   radost, tuga, sreća, ljubav...

stanja:                        spavanje, šetnja, rad...

prirodne pojave:       svitanje, oluja, poplava, vjetar...

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

U završnom dijelu časa ponoviti sa učenicima najbitnije i vježbati na primjerima iz udžbenika.

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA

Za domaći rad: napisati pet vlastitih, pet zajedničkih, pet zbirnih, pet gradivnih, pet konkretnih i pet apstraktnih imenica.