HISTORIJA - Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU OŠ		školska godina: 2012/2013.
predmet:  Historija	razred: 9.	redni broj časa:
nastavna cjelina – tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeću
nastavna jedinica:  Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu

ZADACI NASTAVNE JEDINICE
OBRAZOVNI­	upoznavanje historijskih procesa koji su doveli do raspada Kraljevine Jugoslavije, predstavljanje položaja BiH na početku Drugog svjetskog rata, stjecanje znanja o nastanku i ustrojstvu NDH, upoznavanje položaja BiH u okvirima NDH i različitim ideologijama koje su bile prisutne na tom području
ODGOJNI	razvijanje osjećaja ljubavi prema domovini, osuda inkorporiranja Bosne i Hercegovine u okvir NDH, razvijanje stava o nedjeljivosti Bosne i Hercegovine, osuda njene podjele na velike župe, razvijenje negativnog stava prema političkim ugovorima i dogovorima između velikih sila na račun malih, razvijanje empatije kod učenica/učenika i suosjećanja za žrtvu progona
FUNKCIONALNI	razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti upoređivanja i donošenja zaključaka, vježbanje rada na historijskom izvoru i njegova analiza, vježbanje rada na historijskoj karti

                            

TIP ČASA	obrada
OBLICI RADA	frontalni, individualni
NASTAVNE METODE	metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA	udžbenik, dodatna literatura, grafoskop, karta

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ČASA

UVOD        Uvodni dio ćemo realizirati tako što ćemo se podsjetiti gradiva sa prethodnih časova, a koje je povezano sa današnjom nastavnom jedinicom. Neka od mogućih pitanja su: Kad je počeo Drugi svjetski rat? Šta je blitzkrieg? Šta je Hitler osvojio do početka 1941. godine u Evropi? Od učenica/učenika ćemo tražiti da nabroje zemlje Trojnog saveza i pokažu ih na karti. Nastojaćemo da uoče politički položaj Kraljevine Jugoslavije početkom 1941. godine?        Potom ćemo najaviti da danas govorimo o Bosni i Hercegovini u Drugom svjetskom ratu. Zamolit ćemo učenicu/učenika da pročita uvod u nastavnu jedinicu U/153, nakon čega ćemo otkriti naslov na već pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO        Metodom usmenog izlaganja pojasnit ćemo učenicama/učenicima da je pristupanje Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu prouzročilo državni udar grupe oficira jugoslovenske vojske koja je smijenila vladu i kraljevsko namjesništvo. Naznačiti da je upravo to bio povod za početak rata u Jugoslaviji odnosno napad Njemačke i njenih saveznika na ovu zemlju – tzv. Aprilski rat. Predstavit ćemo tok i rezultate Aprilskog rata, te uz pomoć zidne ili historijske karte iz udžbenika U/153, objasnit ćemo učenicama/učenicima raspad jugoslavenske zajednice i države kojima je pripojena njena nekadašnja teritorija.        Podnaslov Uspostava nezavisne države Hrvatske i priključenje Bosne i Hercegovine obradit ćemo metodom usmenog izlaganja i rada na tekstu, te analizom slikovnog materijala. Najprije ćemo izložiti način formiranja i unutarnju organizaciju NDH. Posebnu pažnju posvetit ćemo položaju Bosne i Hercegovine u njenim okvirima. Istaknut ćemo nastojanja ustaške vlasti da podjelom zemlje na velike župe izbriše teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine, te dokaže „hrvatsko državno pravo“ na našu

zemlju. Potom ćemo uputiti učenice/učenike da proanaliziraju kartu U/154 kao i pripadajući slikovni materijal.        U drugom dijelu izlaganja opisat ćemo ustašku politiku u Bosni i Hercegovini, te nastojanje najvećeg broja Bošnjaka da putem protestnih rezolucija dignu svoj glas protiv zločina i zločinaca iz svih naroda, a posebno iz svog. Zamolit ćemo učenicu/učenika da glasno pročita tekst iz rubrike historijska čitanka U/154, nakon čega ćemo metodom razgovora izvršiti njegovu analizu i odgovoriti na postavljena pitanja. Također ćemo  govoriti i o nastojanjima dijela Bošnjaka da osiguraju autonomiju Bosne i Hercegovine pod njemačkom zaštitom, te naoružavanju muslimanskog naroda s ciljem vlastite samozaštite (hadžiefendića legija, huskina vojska).        Učenice/učenike ćemo upoznati i sa nastankom i ideologijom četničkog pokreta Draže Mihailovića te posljedicama četničkih zločina u Bosni i Hercegovini. Predstavit ćemo ciljeve koje su četnici nastojali realizirati zločinom i terorom, a kojeg je u članku „homogena Srbija“ predstavio Stevan Moljević. Uputit ćemo učenice/učenike da proanaliziraju kartu „velike Srbije“ U/156. Nakon toga ćemo ih zamoliti da ovu kartu uporede sa kartom NDH U/154 i vide kakva je sudbina bila namijenjena Bosni i Hercegovini u jednom i drugom slučaju? Pokrenut ćemo diskusiju.

ZAVRŠNI DIO        Još jednom ćemo ponoviti najvažnije činjenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod učenica/učenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno poja-sniti eventualne nejasnoće nakon čega ćemo nekoliko učenica/učenika ocijeniti. Domaću zadaću uraditi po uputama iz zadatka U/156.

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE BOSNA I HERCEGOVINA U DRUGOM SVJETSKOM RATU -        6. aprila 1941. Njemačke trupe su zajedno sa svojim saveznicima (Mađarskom, Rumunijom i Bugarskom) napale Jugoslaviju (aprilski rat)→15. aprila njemačke jedinice ušle u Sarajevo→17. aprila Jugoslavija kapitulirala→kraj aprilskog rata -        10. aprila 1941. ustaše su u Zagrebu proglasile Nazavisnu državu Hrvatsku (NDH) koja je uz saglasnost Njemačke i Italije u svoj sastav uključila i Bosnu i Hercegovinu→vođa NDH, poglavnik Ante Pavelić -        NDH je bila podijeljena na velike župe koje su formirane tako da je historijska i teritorijalna posebnost Bosne i Hercegovine bila potpuno izbrisana→u Bosni i Hercegovini je formirano sedam velikih župa -        ustaška politika se u potpunosti podudarala s rasističkom politikom nacista i fašista→progonili su Jevreje, Srbe, Rome te Bošnjake i Hrvate koji ih nisu podržavali -        manji broj antijugoslovenski raspoloženih Bošnjaka stavio se u službu ustaškog režima (Ademaga Mešić i Džafer Kulenović) -        u jesen 1941. protestne rezolucije Bošnjaka protiv ustaških zločina -        spontano naoružavanje bošnjačkog stanovništva radi vlastite zaštite – „Hadžiefendića legija“ u tuzlanskom kraju i „Huskina vojska“ u Cazinskoj krajini→od kraja 1942. pristupaju partizanima -        cilj četnika pod vođstvom Draže Mihajlovića bio je obnoviti monarhističku Jugoslaviju i u njoj stvoriti etnički čistu „homogenu Srbiju“→pri tome su sarađivali s okupatorom, a protiv partizana koji su željeli srušiti monarhiju -        provodeći taj cilj vršeni su masovni pokolji nad Bošnjacima istočne Bosne, Bosanske Krajine, istočne Hercegovine i Sandžaka.