HISTORIJA - Privredni i kulturno – obrazovni život između dva rata

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU OŠ		školska godina: 2012/2013.
predmet:  Historija	razred: 9.	redni broj časa:
nastavna cjelina – tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeću
nastavna jedinica: Privredni i kulturno – obrazovni život između dva rata

ZADACI NASTAVNE JEDINICE
OBRAZOVNI­	usvajanje znanja o privrednim, kulturnim i obrazovnim prilikama u BiH za vrijeme Kraljevine Jugoslavije
ODGOJNI	razvijanje kritičkog stava prema agrarnoj reformi koja je provedena u Kraljevini Jugoslaviji, osuda negativnog odnosa države prema privrednom i kulturno-obrazovnom razvoju Bosne i Hercegovine, razvijanje pozitivnog stava prema umjetnosti i osjećaja za lijepo
FUNKCIONALNI	vježbanje rada na tekstu, vježbanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti upoređivanja i donošenja zaključaka

                        

TIP ČASA	obrada
OBLICI RADA	frontalni, individualni
NASTAVNE METODE	metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA	udžbenik, dodatna literatura, grafoskop

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ČASA

UVOD Zamolit ćemo učenice/učenike da otvore udžbenik U/147, a potom će jedna/jedan od njih glasno pročitati uvod u lekciju. Pitamo: Šta je prekinulo privredni i kulturno-obrazovni razvoj u Bosni i Hercegovini, a koji je započet u vrijeme austrougarske vladavine? Kakav je bio odnos Kraljevine SHS prema Bosni i Hercegovini? Koje je bilo osnovno zanimanje stanovništva Bosne i Hercegovine u ovom periodu? Šta zaključuješ: da li je u takvim uslovima bilo prostora za značajniji razvoj kulture i obrazovanja u Bosni i Hercegovini između dva rata?       Potom ćemo najaviti da danas govorimo o privrednom i kulturno-obrazovnom životu u Bosni i Hercegovini  između dva rata, nakon čega ćemo otkriti naslov na već pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO        Na početku obrade nove nastavne jedinice predstavit ćemo provedenu agrarnu reformu u Kraljevini SHS 1919. godine. Istaći ćemo da je ovom reformom beogradska vlada nastojala riješiti nacionalno-političke ciljeve čime su najviše bili pogođeni Bošnjaci. Naime, najviše zemlje je oduzeto upravo od njih, jer su Bošnjaci na području Bosne i Hercegovine u trenutku stvaranja zajedničke države imali više od 62% privatne zemlje u svom vlasništvu. Oduzeta zemlje je mahom dodjeljivana srpskim bezemljašima čime se mijenjala vlasnička struktura nad zemljom i pravo nad istom u korist srpske populacije. Nakon toga, zamolit ćemo učenicu/učenika da glasno pročita tekst iz rubrike historijska čitanka U/147, nakon čega ćemo metodom razgovora izvršiti njegovu analizu i odgovoriti na postavljena pitanja.        U nastavku časa objasnit ćemo da je industrija u Bosni i Hercegovini bila  vrlo nerazvijena. Prosječno je na 1000 stanovnika dolazilo samo 13 radnika. Upoznat ćemo učenice/učenike sa najzastupljenijim granama industrije te vodećim industrijskim centrima. Pojasniti razloge takvog privrednog položaja i odnos vladajućeg režima prema ovom problemu.        U drugom dijelu časa obrazložit ćemo obrazovne i kulturne prilike u Bosni i Hercegovini u vrijeme postojanja Kraljevine Jugoslavije (školstvo, časopisi, muzika, književnost, slikarstvo).  Pri obrazlaganju navedenih tema poslužit ćemo se slikovnim materijalom iz udžbenika U/149. i U/150.  Pri tome će popratni tekst uz navedene slike učenicama/učenicima dati dodatna saznanja o opisanim događajima i

predstaviti neke od najznačajnijih kulturnih stvaraoca ovog perioda.

ZAVRŠNI DIO        Još jednom ćemo ponoviti najvažnije činjenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod učenica/učenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno poja-sniti eventualne nejasnoće nakon čega ćemo nekoliko učenica/učenika ocijeniti              Za domaću zadaću odgovoriti na pitanja U/150. Motivirat ćemo učenice/učenike da za naredni čas sami osmisle igre za utvrđivanje i ponavljanje gradiva (slagalice, križaljke, pitanja za kviz, igre asocijacija...)

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE PRIVREDNI I KULTURNO-OBRAZOVNI ŽIVOT IZMEĐU DVA RATA -        većina bosanskohercegovačkog stanovništva bavila se poljoprivredom→industrija je bila slabo razvijena -        agrarnom reformom 1919. godine, bošnjačkim zemljoposjednicima oduzeta je skoro sva zemlja (imali su više od 62% zemlje u svom vlasništvu)→oduzetu zemlju država je podijelila srpskim bezemljašima koje je odmah u zemljišnim knjigama zavodila kao stvarne vlasnike→time je izmijenjena vlasnička struktura nad zemljom u Bosni i Hercegovini čije se posljedice osjećaju do danas -        pismenost je bila na vrlo niskom nivou→najviše je bilo četverorazrednih osnovnih škola, dok su srednje škole bile slabo razvijene -        1937. osnovana je viša islamska šerijatsko-teološka škola, koja je bila u rangu fakulteta, a nešto kasnije i Poljoprivredni fakultet -        izlazio je značajan broj listova i časopisa čiji su osnivači  uglavnom bile političke stranke te vjerske i kulturne organizacije (Pregled, Hikjmet, Novi Behar, Narod, Jednakost...) -        djelovala su „Narodna pozorišta“ u Tuzli  i Sarajevu kao i Zemlajski muzej u Sarajevu osnovan 1888. godine.  -        1923. osnovana je Sarajevska filharmonija -        istaknuto mjesto zauzimali su književnici – Hasan Kikić, Hamza Humo, Ahmed Muradbegović, Nikola Šop, Ishak Samokovlija, Alija Nametak, Skender Kulenović (...), kao i slikari  - Ismet Mujezinović, Gabrijel Jurkić, Ivo Šeremet, Vojo Dimitrijević, Adela Ber i drugi...