HISTORIJA - Kraj šestojanuarske diktature i sporazum Cvetković - Maček

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU OŠ		školska godina: 2012/2013.
predmet:  Historija	razred: 9.	redni broj časa:
nastavna cjelina – tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeću
nastavna jedinica: Kraj šestojanuarske diktature i sporazum Cvetković - Maček

ZADACI NASTAVNE JEDINICE
OBRAZOVNI­	usvajanje znanja o atentatu na kralja Aleksandra, učenice/učenike upoznati sa nastalom političkom situacijom i krizom u Jugoslaviji koja je uslijedila nakon atentata, usvajanje znanja o sporazumu Cvetković-Maček i podjeli BiH
ODGOJNI	razvijanje kritičkog stava prema upotrebi nasilja u ostvarenju političkih ciljeva, razvijanje ljubavi prema domovini, osuditi trgovanje teritorijem tuđe zemlje, razvijati negativan stav prema dogovorima jednih naroda na račun drugih, razvijati stav o nedjeljivosti teritorija Bosne i Hercegovine
FUNKCIONALNI	razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti upoređivanja i donošenja zaključaka, vježbanje rada na historijskim izvorima i njihive analize, vježbanje rada na historijskoj karti

                            

TIP ČASA	obrada
OBLICI RADA	frontalni, individualni
NASTAVNE METODE	metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA	udžbenik, dodatna literatura, grafoskop, karta

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ČASA

UVOD       Uvodni dio ćemo realizirati tako što ćemo se podsjetiti gradiva sa prethodnih časova, a koje je povezano sa današnjom nastavnom jedinicom. Neka od mogućih pitanja su: Kada i zbog čega je kralj Aleksandar zaveo diktaturu? Ko je došao na čelo HSS-a nakon ubistva Stjepana Radića 1928. godine? Kakve su promjene u zemlji nastale zavođenjem diktature?  Kako se zavođenje diktature odrazilo na položaj Bosne i Hercegovine i njenog stanovništva? Kako se zvao ustav koji je kralj Aleksandar donio u vrijeme diktature? Da li je njime išta bitnije promijenjeno?       Potom ćemo najaviti da danas govorimo o kraju šestojanuarske diktature i sporazumu Cvetković- Maček. Zamolit ćemo učenicu/učenika da pročita uvod u nastavnu jedinicu U/143, nakon čega ćemo otkriti naslov na već pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO        Metodom usmenog izlaganja predstavit ćemo atentat na kralja Aleksandra u Marseju 1934. godine. Objasnit ćemo uzroke koji su doveli do kraljevog ubistva i posljedice ovakvog razvoja događaja (tročlano namjesništvo  i knez Pavle preuzimaju vlast).        U nastavku časa prikazat ćemo političke odnose u zemlji nakon kraljeve smrti, kao i težak međunarodni položaj Jugoslavije usljed jačanja nacističke Njemačke i fašističke Italije. Naglasit ćemo da je neriješeno „hrvatsko pitanje“ uzrokovalo daljnju krizu političkih odnosa u Kraljevini Jugoslaviji zbog čega se hitno radilo na njegovom rješenju.        U drugom dijelu izlaganja objasnit ćemo odredbe srpsko-hrvatskog sporazuma Cvetković-Maček; političke ciljeve koji su se ovim putem nastojali riješiti i posljedice tog sporazuma na položaj Bosne i Hercegovine. Posebno ćemo naglasiti podjelu koja je tom prilikom dogovorena između pomenute dvojice lidera, odnosno između Srbije i Hrvatske. Uputit ćemo učenike da pogledaju fotografiju Cvetkovića i Mačeka nakon postignutog sporazuma U/144 i da odgovore na postavljeno pitanje. Potom ćemo istaći otpor koji je tom sporazumu dolazio od JMO i Mehmeda Spahe, te njegovu iznenadnu i nedovoljno rasvijetljenu smrt u beogradskom hotelu „srpski kralj“. Naglasit ćemo da ga je

na mjestu predsjednika JMO zamijenio Džafer beg Kulenović (zbog njegove kasnije uloge u NDH), pri čemu ćemo učenice/učenike uputiti na fotografiju U/145.             Potom ćemo učenicama/učenicima skrenuti pažnju na kartu U/145 čijom analizom će moći steći dodatna saznanja i vizuelnu predstavu posljedica sporazuma po našu zemlju. Zamolit ćemo  učenicu/učenika da glasno pročita tekst iz rubrike historijska čitanka U/145, nakon čega ćemo metodom razgovora odgovoriti na postavljena pitanja. Pred kraj glavnog dijela časa istaći ćemo reakcije na sporazum Cvetković-Maček (formiranje Pokreta za autonomiju Bosne i Hercegovine, te pisma  studentske omladine).

ZAVRŠNI DIO        U završnom dijelu nekoliko učenica/učenika ćemo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Još jednom ćemo ponoviti najvažnije činjenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod učenica/učenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventu-alne nejasnoće nakon čega ćemo nekoliko učenica/učenika ocijeniti. Domaću zadaću uraditi po uputama iz zadatka U/146.

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE KRAJ ŠESTOJANUARSKE DIKTATURE I SPORAZUM CVETKOVIĆ – MAČEK -        9. oktobra 1934. u Marseju je ubijen kralj Aleksandar Karađorđević→atentat su izvršile ustaše koje su se zalagale za raspad Jugoslavije i stvaranje nezavisne hrvatske države→umjesto maloljetnog prijestolonasljednika Petra II (sina ubijenog kralja Aleksandra), vlast je preuzelo tročlano namjesništvo na čelu s knezom Pavlom Karađorđevićem -        obnovljen je stranački i politički život u zemlji→teška međunarodna situacija (jačanje nacističke Njemačke i fašističke Italije)→kako bi ojačala državu, beogradska vlada nastojala je sklopiti sporazum s Hrvatima -        sporazumu kojim bi se riješilo tzv. „hrvatsko pitanje“, ali na račun Bosne i Hercegovine protivio se ugledni bošnjački političar Mehmed Spaho→umro je pod nerazjašnjenim okolnostima 29. juna 1939. u beogradskom hotelu „Srpski kralj“ -        26. avgusta 1939. potpisan je sporazum između predsjednika vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiše Cvetkovića i predsjednika HSS-a Vladka Mačeka→poznat kao sporazum Cvetković – Maček -        ovim sporazumom formirana je Banovina Hrvatska koju je trebalo da čini Savska i Primorska banovina uključujući i 13 kotara iz Bosne i Hercegovine→Bosna i Hercegovina je ovim činom podijeljena između Hrvatske i Srbije bez ikakvog konsultovanja sa njenim narodima, posebno Bošnjacima -        30. decembra 1939. u Sarajevu je formiran Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine→zahtijevalo se i  formiranje bosanske banovine (Džafer Kulenović, nasljednik Mehmeda Spahe na čelu JMO) -        realizaciju sporazuma Cvetković-Maček, spriječilo je izbijanje Drugog svjetskog rata  i slom Kraljevine