HISTORIJA - Formiranje Kraljevine SHS i položaj Bosne i Hercegovine do 1929. godine

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU OŠ		školska godina: 2012/2013.
predmet:  Historija	razred: 9.	redni broj časa:
nastavna cjelina – tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeću
nastavna jedinica: Formiranje Kraljevine SHS i položaj Bosne i Hercegovine do 1929. godine

ZADACI NASTAVNE JEDINICE
OBRAZOVNI­	stjecanje znanja o ujedinjenju Države SHS s kraljevinom Srbijom, upoznavanje učenica/učenika sa položajem BiH u novoj državi, shvatanje političkih prilika i odnosa u zajedničkoj jugoslavenskoj državi, stjecanje znanja o političkim strankama u BiH i njihovim programima, stjecanje znanja o donošenju i sadržaju prvog Ustava Kraljevine SHS (Vidovdanskog ustava)
ODGOJNI	razvijanje ljubavi prema domovini, osuditi nametanje volje jednog naroda drugim narodima u okviru iste državne zajednice, razvijanje osjećaja važnosti za višestranačke izbore, razvijanje kritičkog mišljenja
FUNKCIONALNI	razvijanje sposobnosti upoređivanja i donošenja zaključaka, razvijanje sposo-bnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, vježbanje rada na historijskom izvoru

                            

TIP ČASA	obrada
OBLICI RADA	frontalni, individualni
NASTAVNE METODE	metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA	udžbenik, dodatna literatura, grafoskop, karta

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ČASA

UVOD        Uvodni dio ćemo realizirati tako što ćemo se podsjetiti gradiva sa prethodnog časa, a koje je povezano sa današnjom nastavnom jedinicom. Neka od mogućih pitanja su: Kako je na ujedinjenje južnoslovenskih zemalja gledao Jugoslovenski odbor, a kako Srbijanska vlada? Gdje i kada je potpisana Deklaracija o južnoslavenskom ujedinjenju? Šta je ona predviđala? Napisat ćemo na tabli tri pojma koja su prema Krfskoj deklaraciji trebala da „krase“ novoformiranu državu: ustavna, parlamentarna i demokratska pri čemu ćemo tražiti od učenica/učenika da objasne sva tri pojma. Nastavljamo s pitanjima: Da li je ujedinjenje predviđeno Krfskom drklaracijom provedeno odmah ili je ono teklo u etapama? Koje južnoslovensko ujedinjenje je najprije izvršeno i kada?        Potom ćemo najaviti da danas govorimo o Bosni i Hercegovini i jugoslovenskom pitanju, odnosno o formiranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i položaju Bosne i Hercegovine do 1929. godine. Zamolit ćemo učenicu/učenika da pročita uvod u nastavnu jedinicu U/133, nakon čega ćemo otkriti naslov na već pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO        Obradu nastavne jedinice započet ćemo tako što ćemo opisati teške uslove u kojima se našla Država SHS (prijetnja Italije da će zauzeti teritorije koje su joj obećane Londonskim ugovorom, nemiri radnika i seljaka, pljačka od strane odmetnutih vojnika...). Istaknut ćemo ujedinjenje Vojvodine i Crne Gore sa Srbijom koja je time još više ojačala, a što je doprinijelo brzom ujedinjenju Kraljevine Srbije i Države Slovenaca, Hrvata i Srba (1. decembra, 1918). Naglasiti da je tim činom i Bosna i Hercegovina kao sastavni dio države SHS ušla u sastav noformiranog kraljevstva (učenicama/učenicima ćemo objasniti do kada se noformirana država nazivala kraljevstvo, a od kada kraljevina). Uputit ćemo učenice/učenike da proanaliziraju kartu U/134.        U nastavku časa metodom usmenog izlaganja pojasnit ćemo učenicama/učenicima karakteristike privremenog državnog uređenja u Kraljevstvu SHS. Definisat ćemo pojmove centralizam i dekret koje će učenice/učenici zapisati u svoje sveske. Predstavit ćemo način na koji je kralj Aleksandar Karađo-

-rđević upravljao zemljom i objasniti kako se to odrazilo na stanje u Bosni i Hercegovini (posebnu pažnju ćemo posvetiti nadležnostima koje je u okvirima zajedničke države imala Zemaljska vlada u Bosni i Hercegovini, čime ćemo istaknuti koliki je bio stepen provedene centralizacije)        U drugom dijelu časa predstavit ćemo političke stranke koje su osnovane pred prve izbore i njihova programska opredjeljenja. Naglasit ćemo razlike u političkim stavovima između pojedinih stranaka pri čemu ćemo poseban akcenat staviti na JMO i Mehmeda Spahu. Uputit ćemo učenice/učenike na fotografije kralja Aleksandra i Nikole Pašića pri čemu ćemo ih zamoliti da pročitaju popratni tekst te ćemo metodom razgovora odgovoriti na postavljena pitanja.       Obrađujući podnaslov Vidovdanski ustav objasnit ćemo vrijeme i način donošenja Vidovdanskog ustava u Kraljevini SHS. Akcenat staviti na političke suprotnosti i tenzije koje su vladale zbog različitih stavova oko pitanja unutrašnjeg državnog uređenja. Definisat ćemo pojmove ustav, federalizam, ustavotvorna skupština koje će učenice/učenici zapisati u svoje sveske. Iznijet ćemo glavne značajke Vidovdanskog ustava (centralistička monarhija, podjela na 33 oblasti, ime države Kraljevina SHS). Posebnu pažnju ćemo posvetiti članu 135. Vidovdanskog ustava koji je garantirao teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine, a što je zasluga Mehmeda Spahe i JMO. Uputit ćemo učenice/učenike na Spahinu fotografiju uz zadatak da pročitaju popratni tekst, nakon čega ćemo zajednički odgovoriti na postavljena pitanja. Učenice/učenike ćemo potom uputiti da proanaliziraju kartu U/137 uz obavezu da odgovore na popratno pitanje.        Nakon toga ćemo zamoliti učenicu/učenika da glasno pročita dijelove Vidovdanskog ustava iz rubrike historijska čitanka U/136 što će omogućiti stjecanje dodatnih saznanja o samom karakteru pomenutog Ustava. Metodom razgovora izvršit ćemo njegovu analizu.        Na kraju obrade nastavne jedinice objasnit ćemo ukidanje Pokrajinske uprave za Bosnu i Hercegovinu, koja je time izgubila minimum samostalnosti, jer je svaka oblast postala zasebna, direktno podređena centralnim vlastima u Beogradu.

ZAVRŠNI DIO        Još jednom ćemo ponoviti najvažnije činjenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod učenica/učenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno poja-sniti eventualne nejasnoće, nakon čega ćemo nekoliko učenica/učenika ocijeniti        Za domaću zadaću odgovoriti na pitanja U/137. Učenice/učenici koji žele proširiti znanje mogu to učiniti slijedeći upute iz zadatka U/137. Također pojedinim učenicama/učenicima možemo dati zadatak da u obliku referata pripreme kratko izlaganje o liku i djelu Mehmeda Spahe.

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE FORMIRANJE KRALJEVINE SHS I POLOŽAJ BiH DO 1929. -        zbog teškog stanja u Državi SHS i mogućnosti teritorijalnih gubitaka, 1. decembra 1918. izvršeno ujedinjenje sa Srbijom→proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca→BiH ušla u sastav novoformirane države -        na čelu Kraljevine bila je srbijanska dinastija Karađorđevića→do donošenja ustava vlast vršili kralj i Privremeno narodno predstavništvo -        Narodno vijeće za Bosnu i Hercegovinu odmah je ukinuto, a Narodna vlada je preimenovana u Zemaljsku vladu→sve najvažnije nadležnosti prenesene su na centralnu vladu u Beogradu (politika centralizacije) -        političke stranke su pokrenule ili obnovile svoj rad tokom 1919. i 1920. godine→sve su izuzev Komunističke partije osnovane na vjersko-nacionalnoj osnovi→najjača bošnjačka stranka bila je Jugoslovenska muslimanska organizacija na čelu sa Mehmedom Spahom -        28. juna 1921. donesen prvi Ustav Kraljevine SHS, nazvan „Vidovdanski ustav“→država definirana kao ustavna parlamentarna monarhija s dinastijom Karađorđevića na čelu→uređena strogo centralistički →podijeljena na 33 oblasti -        članom 135. Ustava, garantirana je teritorijalna cjelovitost Bosne i Hercegovine u kojoj je postojećih šest okruga preimenovano u oblasti→zauzvrat Mehmed Spaho je glasao za Ustav -        nakon donošenja Ustava ukinuta je Zemaljska vlada čije su nadležnosti prenesene na centralnu vladu u Beogradu→Bosna i Hercegovina nije više sačinjavala jedinstvenu upravnu cjelinu sa sjedištem u Sarajevu→svaka oblast je bila zasebna kojom su upravljali župani postavljani od strane kralja