HISTORIJA - Razvoj Bosne i Hercegovine u okviru SFRJ

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU OŠ		školska godina: 2012/2013.
predmet:  Historija	razred: 9.	redni broj časa:
nastavna cjelina – tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeću
nastavna jedinica: Razvoj Bosne i Hercegovine u okviru SFRJ

ZADACI NASTAVNE JEDINICE
OBRAZOVNI­	stjecanje znanja o razvoju Bosne i Hercegovine u okviru SFRJ (privrednom, društvenom, kulturnom i obrazovnom)
ODGOJNI	razvijanje ljubavi prema domovini, njenoj kulturi i jeziku, razvijanje osjećaja poštovanja za važne historijske ličnosti i njihovom doprinosu nacionalnoj historiji
FUNKCIONALNI	razvijanje sposobnosti logičnog razmišljanja i uočavanja uzročno-posljedičnih veza, vježbanje rada na tekstu i uočavanje bitnog, vježbanje analize historijskog izvora

                            

TIP ČASA	obrada
OBLICI RADA	frontalni, individualni
NASTAVNE METODE	metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA	udžbenik, dodatna literatura, grafoskop

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ČASA

UVOD Zamolit ćemo učenice/učenike da otvore udžbenik U/175, a potom će jedna/jedan od njih glasno pročitati uvod u lekciju. Pitamo: Na koji način se vršila obnova ratom porušene Jugoslavije, odnosno Bosne i Hercegovine? Kada je započela modernizacija Bosne i Hercegovine? Kako se to odrazilo na njen kulturni i obrazovni razvoj?       Potom ćemo najaviti da danas govorimo o razvoju Bosne i Hercegovine u okviru SFRJ, nakon čega ćemo otkriti naslov na već pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO        Metodom usmenog izlaganja opisat ćemo privredni i društveni razvoj Bosne i Hercegovine nakon završetka Drugog svjetskog rata. Istaći postojanje dva različita perioda razvoja (do polovine 1960-ih godina i poslije toga). Naglasiti da je jedna od posljedica sukoba Tito–Staljin razvoj vojne industrije u Bosni i Hercegovini. Učenice/učenike uputiti na fotografiju Alije Sirotanovića U/175 uz napomenu da pročitaju pripadajući tekst, poslije čega ćemo zajednički odgovoriti na postavljeno pitanje.        Važno je da učenicama/učenicima skrenemo pažnju na smjenu generacija unutar KP BiH, kada su na njeno čelo došli mladi političari (Džemal Bijedić, Branko Mikulić, Hamdija Pozderac i dr.). Upravo, ova generacija je zaslužna za nacionalno priznanje Bošnjaka krajem 1960-ih godina, ali i za  ubrzani privredni razvoj Bosne i Hercegovine (izgradnja puteva, gradova, industrijskih kapaciteta, održavanje olimpijskih igara u Sarajevu...). Uputit ćemo učenice/učenike na pripadajući slikovni materijal i popratni tekst ispod njega.        U drugom dijelu časa predstavit ćemo kulturno-obrazovni razvoj Bosne i Hercegovine u socijalističkoj Jugoslaviji, nakon čega ćemo zamoliti učenicu/učenika da pročita tekst u rubrici historijska čitanka U/178. Nakon pročitanog izvršit ćemo njegovu analizu.

ZAVRŠNI DIO        Još jednom ćemo ponoviti najvažnije činjenice kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod učenica/učenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoće. Nakon toga ćemo nekoliko učenica/učenika ocijeniti. Za domaću zadaću odgovoriti na pitanja U/178. Pojedinim učenicama/učenicama ćemo dati referate o liku i djelu Džemala Bijedića i Branka Mikulića te o ZOI '84.

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE RAZVOJ BOSNE I HERCEGOVINE U OKVIRU SFRJ -        do polovine 1960-ih godina životni standard stanovništva u Bosni i Hercegovini bio je jako nizak→razvoj privrede zasnivao se na prirodnim bogatstvima zemlje (rudarstvo, metalurgija, eksploatacija šume, hidroelektrane)→od 1948. i sukoba Tito-Staljin u Bosni i Hercegovini se podižu brojne tvornice naoružanja -        od druge polovine 60-ih godina 20. stoljeća, Bosna i Hercegovina počinje da se užurbano razvija→na čelo republike došli su mladi političari iz sva tri naroda koji su bili vezani za ideju napretka Bosne i Hercegovine – Džemal Bijedić, Branko Mikulić, Hamdija Pozderac, Dragutin, Braco Kosovac i drugi. -        1984. u Sarajevu su održane 14. Zimske olimpijske igre -        broj nepismenog stanovništva starijeg od 10 godina smanjio se sa 40,2% (1953) na 14,5% (1981) -        osnovani su Univerziteti u Sarajevu (1949), Banjoj Luci (1975), Tuzli (1976) i Mostaru (1977) -        1951. osnovano je Naučno društvo BiH, koje je 1966. preraslo u Akademiju nauka i umjetnosti BiH -        razvijala se radio i televizija -        na području književnosti djelovali su: Meša Selimović, Ivo Andrić, Derviš Sušić, Mehmedalija Mak Dizdar... -        uz postojeća pozorišta u Tuzli i Sarajevu osnovana su i pozorišta u Zenici (1950) i Mostaru (1974) -        među slikarima su se isticali: Ismet Mujezinović, Vojo Dimitrijević, Roman Petrović, Afan ramić, Mevludin Ekmečić i drugi...