HISTORIJA - Sukob Tito–Staljin i period samoupravljanja

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU OŠ		školska godina: 2012/2013.
predmet:  Historija	razred: 9.	redni broj časa:
nastavna cjelina – tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeću
nastavna jedinica: Sukob Tito–Staljin i period samoupravljanja

ZADACI NASTAVNE JEDINICE
OBRAZOVNI­	stjecanje znanja o uzrocima i posljedicama sukoba Tito–Staljin, upoznavanje učenica/učenika sa razlozima izbijanja Cazinske bune i njenim posljedicama, stjecanje znanja o uvođenju samoupravljanja kao novog privrednog modela u Jugoslaviji, upoznavanje učenica/učenika sa nacionalnim priznanjem Muslimana/Bošnjaka i ustavom iz 1974. godine
ODGOJNI	osuditi kult ličnosti i progon političkih neistomišljenika, istaknuti prednosti demokracije naspram jednostranačja, osuditi obračun komunista sa učesnicima Cazinske bune i stanovništvom tog kraja, razvijati sposobnost učenica/učenika da upoznaju historiju iz različitih historijskih izvora,  razvijati pozitivan odnos prema nacionalnom priznanju Muslimana/Bošnjaka kao bitnom faktoru stabilnosti Bosne i Hercegovine i njenog razvoja
FUNKCIONALNI	vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, vježbanje samostalnog opisivanja slikovnih izvora, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka

                            

TIP ČASA	obrada
OBLICI RADA	frontalni, individualni
NASTAVNE METODE	metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA	udžbenik, dodatna literatura, grafoskop

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ČASA

UVOD        Uvodni dio realiziramo tako što ćemo se podsjetiti gradiva sa prethodnih časova, a koje je povezano sa današnjom nastavnom jedinicom. Neka od mogućih pitanja su: Koja je zemlja bila prva socijalistička zemlja u svijetu? Navedi karakteristike privrede socijalističkog sistema? (planska privreda, državno vlasništvo, ograničeno privatno vlasništvo). Zaključak: privredni i politički sistem u Jugoslaviji, nastao je po uzoru na SSSR, kojeg je predvodio Staljin.        Potom najavljujemo da ćemo danas govoriti o Sukobu Tita i Staljina te periodu samoupravljanja. Zamolit ćemo učenicu/učenika da pročita uvod u nastavnu jedinicu U/170, nakon čega ćemo otkriti naslov na već pripremljenoj grafofoliji.

GLAVNI DIO        Metodom usmenog izlaganja predstavit ćemo učenicama/učenicima uzroke, tok i posljedice sukoba Tito–Staljin. Učenicama/učenicima ćemo navesti posljedice tog sukoba u vidu okretanja Jugoslavije prema zapadu i kasnijeg stvaranja pokreta nesvrstanih. Objasnit ćemo šta je to Informbiro i zašto dolazi do podjele unutar KPJ na članove odane Titu i informbiroovce koji su podržavali Staljina. Objasnit ćemo šta se događalo sa staljinovim pristašama, ali i brojnim nevinim ljudima u zatvoru na Golom otoku. Uputit ćemo učenice/učenike na fotografiju U/171, a potom ćemo  zamoliti učenicu/učenika da glasno pročita tekst iz rubrike historijska čitanka U/171, nakon čega ćemo metodom razgovora izvršiti njegovu analizu i odgovoriti na postavljena pitanja.        U nastavku časa pojasnit ćemo zašto je u Cazinskoj krajini došlo do bune bošnjačkog i srpskog stanovništva protiv socijalističke vlasti u Jugoslaviji, te kako je ona ugušena. Uputit ćemo učenice/ uče-nike na tekst u rubrici historijska čitanka U/172 nakon čega ćemo izvršiti njegovu analizu.

Podnaslov Samoupravljanje obradit ćemo metodom rada na tekstu. Po jedna učenica ili učenik glasno će čitati pasus po pasus podnaslova. Nakon svakog pasusa povešćemo diskusiju postavljenjem pitanja. Neka od mogućih pitanja su: -        Koje su bile karakteristike jugoslovenskog privrednog sistema prvih godina poslije Drugog svjetskog rata? -        Navedi karakteristike samoupravnog privrednog modela koji je uveden u Jugoslaviji 1950. godine. -        Koje promjene su uvedene ustavom iz 1963. godine?       Uputit ćemo učenice/učenike na grb SFRJ sa uputama da pročitaju pripadajući tekst, nakon čega ćemo zajednički odgovoriti na postavljena pitanja       Pred kraj obrade nastavne jedinice predstavit ćemo proces nacionalnog priznanja Bošnjaka pod imenom Muslimani. Objasnit ćemo zašto su se komunisti odlučili baš za to ime, a ne za jedino ispravno – Bošnjaci. Također ćemo predstaviti i promjene koje su ozakonjene ustavom iz 1974. godine, objasnivši zašto je taj ustav postao smetnja svim unitarističkim i centralističkim snagama koje su vodile raspadu države. Cjelokupno izlaganje popratićemo analizom slikovnog materijala U/173 i U/174, tražeći od učenica/učenika da njegovom analizom razvijaju kritičko mišljenje i diskusiju u razredu.

ZAVRŠNI DIO        Još jednom ćemo ponoviti najvažnije činjenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod učenica/učenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoće nakon čega ćemo nekoliko učenica/učenika ocijeniti. Za domaću zadaću odgovoriti na pitanja U/174. Učenice/učenici koji žele proširiti znanje mogu to učiniti prema uputama zadatka U/174. Pri  tome će morati da: zapišu šta im je to najvažnije u filmu; objasne zašto im je baš to najvažnije; razmisle i zapišu koje znanje mogu povezati s filmom; navedu koji se osjećaji javljaju u njima nakon pogledanog filma i objasne zašto se tako osjećaju; zapišu svoj vlastiti stav o filmu te objasne zašto tako misle.

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE SUKOB TITO – STALJIN I PERIOD SAMOUPRAVLJANJA -        1948. sukob Tito – Staljin→uzrok: težnja KPJ i Tita da sačuvaju nezavisnost čemu se Staljin protivio→manji dio članstva KPJ podržao Staljina, zbog čega su hapšeni i upućivani na "prevaspitavanje" na Goli otok -        posljedica sukoba: izolacija Jugoslavije od strane SSSR-a i ostalih socijalističkih zemalja -        maja 1950. Cazinska buna→učesnici: bošnjački i srpski seljaci→uzrok: prisilan otkup i otimačina poljoprivrednih proizvoda, prisilan rad i brutalno ponašanje komunističkih vlasti→vođe: Ale Čović, Mile Devrnja i Milan Božić – svi strijeljani -        1950. uvodi se samoupravljanje u kojem je vlasništvo na tvornicama bilo društveno, a ne državno kao u SSSR-u→radnici sami upravljali procesom proizvodnje preko Radničkih savjeta→članovi Savjeta mogli biti samo komunisti -        1952. KPJ mijenja naziv u Savez Komunista Jugoslavije -        1963. donesen novi Ustav – umjesto FNRJ država nazvana Socijalistička federativna republika Jugoslavija (SFRJ) → SR BiH -        1971. na popisu stanovništva Bošnjaci definitivno priznati kao nacija pod imenom Muslimani -        1974. donesen treći po redu Ustav SFRJ→republike definirane kao države, a pokrajine u sastavu Srbije dobile široku autonomiju, potvrđeno je pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući i pravo na odcjepljenje→ovaj Ustav je poslužio BiH da 1992. proglasi svoju samostalnost