subota, 2. ožujka 2019.

TEHNIČKA KULTURA - ZAKLJUČIVANJE OCJENA


ŠKOLA:

MJESTO:

PREDMET:
TEHNIČKA KULTURA
RAZRED:
IX
NASTAVNIK:

DATUM:

OBLAST:
-
ŠKOLSKA GODINA:
2012/2013
NASTAVNA JEDINICA:
ZAKLJUČIVANJE OCJENA


BROJ ČASA:
34.
VJEŽBA/P.R.
Analiza testa 2.
TIP SATA:
Utvrđivanje i ponavljanje gradiva.
OBLICI RADA:
Grupni, frontalni i individualni oblik rada
NASTAVNE METODE:
Demonstracije, crtanja, pisanja, čitanja, razgovora, usmenog i izlaganja.
NASTAVNA S. i P:
Udžbenik, Dnevnik rada, crteži, zidni plakati, grafofolije, fotografije, štampa itd
CILJEVI I ZADACI, OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI
Znanje Tehničke kultura: proces i sadržaj

Učiti:
Znati:
Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz Tehničke kulture.  Primijenjena znanja koristiti kroz praktične vježbe (izradu različitih predmeta u školskom kabinetu). Razvijati različitih misaonih operacija (analiza, sinteza, generalizacija) na osnovu praktičnog
rada, eksperimentiranja i promatranja. Razvijati stvaralačke sposobnosti. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja, vježbi i praktičnih radova, dva puta godišnje treba sistematizirati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa.
Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave, slobodnih tehničkih aktivnosti, dodatne nastave, osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe, smotre, takmičenja).Učenik je kontinuiranim učenjem lakše savladalo postavljene zadatke ispred sebe. Tu lakoću su mu pružale oblasti koje se naslanjau jedana na drugu od petog razreda, te koje uglavnom sveke godine u narednom razredu nadograđuje i proširuje.
Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom.  Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. Zadaci koji su postavljeni učenik svojim radom u povratnoj informaciji nastavnici/nastavniku daje elemente na osnovu kojih isti zaključuje koji stepen je savladao učenik postavljenog gradiva.
Vrijednosti, stavovi, ponašanje:
Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika, likovna kultura, kultura življenja, biologija ...). U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike, dnevnike rada, crteže i ostale izvore znanja. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se, po pravilu, čuva u školi, s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja, vježbi i praktičnih radova, dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave, slobodnih tehničkih aktivnosti,  dodatne nastave, osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe, smotre, takmičenja).
Aktivnosti učenika:
Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodeći računa o individualnim mogućnostima, sposobnostima i sklonostima. Za učenje Tehničke kulture od bitnog značaja su svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika:
-        Znanje sadržaja predmeta,
-        Sposobnosti i vještine,
-        Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije,
-        Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu.
Aktivnosti nastavnika:
Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. U skladu s tim, ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi, rad na projektu, aktivnosti na smotrama tehničke kulture, učenički doprinos za vrijeme grupnog rada, aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta, specifične komunikativne i radne vještine itd.
SADRŽAJ  RADA  I  ARTIKULACIJA  NASTAVNOG  SATA
UVODNI DIO:
                          Zajedno sa učenicima objasniti način analize testa .
                      Podjeliti testove.
GLAVNI DIO:  
                     Učenici nakon uvida u test izvršiti analizu grafičkim predstavljanjem.
                     Unijeti ocjene.
                     Na osnovu postignutih ocjena izvršiti predlaganje zaključne ocjene.
                     Zaljučiti ocjene na kraju školske godine.
ZAVRŠNI DIO:   
Dati učenicim upute za ljetni raspust te ideje za buduća zanimanja odnosno upis u srednje škole!
NAPOMENA:


Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.