JEZIK - Počeci hrvatske pismenosti

PISANA PRIPREMA ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA

Škola:
Ime i prezime učitelja:
Razredni odjel: 6.	Redni broj sata:	Mjesto i datum:
Naziv nastavne jedinice:	POČETCI HRVATSKE PISMENOSTI
Nastavno područje:	JEZIK.
Nastavni oblici:	Tip nastavnoga sata:		Nastavni materijali:
čelni rad, rad u paru, pojedinačni.	obrada (A).		nastavni listići, pregled u .ppt formatu.
Ključni pojmovi:	hrvatska pisma: latinica, glagoljica, ćirilica; Bašćanska ploča,   prvotisak.
Operacionalizirani cilj:	razumjeti, osvijestiti i prihvatiti stajalište o važnosti upoznavanja hrvatske prošlosti i povijesti hrvatskoga jezika radi boljega razumijevanja današnjega stanja u hrvatskom jeziku.
Zadaće sata:	Učenik će:
a) obrazovne	znati imenovati tri pisma kojima su Hrvati pisali u prošlosti znati prepoznati i razlikovati glagoljicu, ćirilicu i latinicu navesti osnovne podatke o trima pismima (iz kojega stoljeća potječu najstariji spomenici pisani tim pismom i naziv najstarijega spomenika pisana tim pismom) znati osnovne podatke o Bašćanskoj ploči znati osnovne podatke o Misalu po zakonu rimskoga dvora
b) odgojne	razvijati poštovanje prema pisanim spomenicima hrvatske kulture te svijest o važnosti poznavanja osnovnih povijesnih činjenica o razvoju hrvatskoga jezika razvijati svijest o važnosti čuvanja jezične baštine razvijati domoljubne osjećaje
c) funkcionalne	razvijati logičko i apstraktno mišljenje (zapažanje, uspoređivanje, povezivanje spoznaja usvojenih na nastavi povijesti s novim spoznajama, izdvajanje bitnoga i nebitnoga, zaključivanje, sažimanje) razvijati sposobnosti praćenja predavanja u .ppt formatu.
d) komunikacijske	usvajati i ovladavati sposobnostima aktivnoga slušanja sugovornika  te govorenja i pisanja standardnim jezikom.
Domaća zadaća:	riješiti zadatke u radnoj bilježnici; izborno: napisati svoje ime i prezime glagoljicom.
Tijek sata (artikulacija)
1. Uvodni dio sata a) Učenici rješavaju motivacijski listić.     Provjera rješenja i razgovor o vrstama pisama. b) Ponavljanje prethodnih znanja – povezivanje s nastavom povijesti. U razgovoru učenici iznose što     znaju o dolasku Hrvata na ove prostore i o prvim hrvatskim vladarima. c) Učenici slušaju najavu teme i polazni tekst. Razgovaraju o pročitanom tekstu. 2. Glavni dio sata a) Samostalan učenički rad – učenici čitaju u sebi poglavlje u udžbeniku o pismima i jezicima kojima     su pisali Hrvati u svojoj prošlosti.     Provjera razumijevanja pročitanoga. Odgovaraju na učiteljeva pitanja. Zaključke učitelj zapisuje na     ploču, a učenici pišu u bilježnice. b) Samostalan učenički rad – učenici u sebi čitaju poglavlje u udžbeniku o prvim pisanim     spomenicima.      U razgovoru odgovaraju na učiteljeva pitanja. Učitelj zapisuje na ploču nazive spomenika, vrijeme      nastanka i pismo kojim su pisani. Učenici prepisuju u bilježnice. c) Samostalan učenički rad – učenici u sebi čitaju u udžbeniku poglavlje o prvoj tiskanoj knjizi.     Samostalno zapisuju podatak u bilježnice. Provjerava se točnost rješenja zadatka. d) Učenici prate pregled jezičnopovijesnoga gradiva u .ppt formatu i na fotografijama prepoznaju     klesane i rukopisne spomenike pismenosti te hrvatski prvotisak – Misal po zakonu rimskoga dvora.     Usmeno donose zaključak o neprocjenjivoj vrijednosti srednjovjekovne hrvatske kulturne baštine.     Za znalce – usvajaju pojam inkunabula. 3. Završni dio sata a) Jedan učenik čita sažetak u udžbeniku. b) Rješavaju kratak listić za provjeru. Zamjenjuju listiće i provjeravaju i vrednuju točnost odgovora. c) Zadavanje zadataka iz radne bilježnice za domaću zadaću. Izborno: napisati svoje ime i prezime    glagoljicom.
Plan ploče
Početci hrvatske pismenosti – tri pisma: uglata glagoljica – od 11. st.                     hrvatska ćirilica (bosančica) – od 12. st.                     latinica – od 14. st. – tri jezika:  latinski                     hrvatskostaroslavenski (hrvatskocrkvenoslavenski)                     hrvatski – spomenici hrvatske pismenosti: 11. st. Bašćanska ploča – oko 1100. g., glagoljica                               – najstariji cjeloviti spomenik                               – darovnica kojom kralj Zvonimir daruje ledinu crkvi svete Lucije                               – nađena u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku 12. st. Povaljska listina, 1184. g., ćirilica 14. st. Red i zakon sestara dominikanki u Zadru, 1345. g., latinica Šibenska molitva (Gospina pohvala), 1347. g., latinica – najstariji pjesnički tekst na hrvatskom jeziku i latinici 15. st. Misal po zakonu rimskoga dvora (Prvotisak), 1483. g., glagoljica – prva hrvatska tiskana knjiga
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja
– provjera rješenja motivacijskoga listića – usmeno izražavanje – provjera razumijevanja pročitanoga teksta i točnosti odgovora na postavljena    pitanja – provjera rješenja listića za provjeru.

Plan ploče

---

Početci hrvatske pismenosti

– tri pisma: uglata glagoljica – od 11. st.

                     hrvatska ćirilica (bosančica) – od 12. st.

                     latinica – od 14. st.

– tri jezika: latinski

                    hrvatskostaroslavenski (hrvatskocrkvenoslavenski)

                    hrvatski

– spomenici hrvatske pismenosti:

11. st.

Bašćanska ploča – oko 1100. g., glagoljica

                              – najstariji cjeloviti spomenik

                              – darovnica kojom kralj Zvonimir daruje ledinu crkvi  

                                 svete Lucije

                              – nađena u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku

12. st.

Povaljska listina, 1184. g., ćirilica

14. st.

Red i zakon sestara dominikanki u Zadru, 1345. g., latinica

Šibenska molitva (Gospina pohvala), 1347. g., latinica

– najstariji pjesnički tekst na hrvatskom jeziku i latinici

15. st.

Misal po zakonu rimskoga dvora (Prvotisak), 1483. g., glagoljica

– prva hrvatska tiskana knjiga