NASTAVNA PRIPREMA - JEZIK: GLAGOLI PO PREDMETU RADNJE

PISANA PRIPREMA ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA

Škola:
Ime i prezime učitelja:
Razredni odjel: 6.	Redni broj sata:	Mjesto i datum:
Naziv nastavne jedinice:	GLAGOLI PO PREDMETU RADNJE
Nastavno područje:	JEZIK.
Nastavni oblici:	Tip nastavnoga sata:		Nastavni materijali:
čelni rad, pojedinačni rad.	obrada (A).		nastavni listići.
Ključni pojmovi:	prijelazni i neprijelazni glagoli, povratni glagoli.
Operacionalizirani cilj:	prepoznati u tekstu prijelazne, neprijelazne i povratne glagole. Razlikovati značenje prijelaznih i neprijelaznih glagola; pravilno rabiti glagole po predmetu radnje u usmenoj i pisanoj komunikaciji. GOO – osvijestiti  važnost poštivanja hrvatske povijesti i kulture te osjećaj pripadnosti hrvatskom domovinskom identitetu.
Zadaće sata:	Učenik će:
a) obrazovne	razlikovati glagole po predmetu radnje, odnosno po imenskoj riječi u akuzativu bez prijedloga prepoznavati i razlikovati prijelazne i neprijelazne glagole prepoznavati povratne glagole pravilno rabiti glagole po predmetu radnje u govorenju i pisanju GOO – upoznati hrvatsku povijest i kulturu
b) odgojne	poticati učenje standardnoga jezika radi uspješne usmene i pisane komunikacije GOO – razvijati svijest o važnosti nacionalne povijesti i povijesne baštine
c) funkcionalne	razvijati logično i apstraktno mišljenje (zapažanje, uspoređivanje, povezivanje, zaključivanje, sažimanje)
d) komunikacijske	razvijati sposobnosti aktivnoga slušanja te govorenja i pisanja standardnim jezikom.
Domaća zadaća:	zadatci u radnoj bilježnici.
Tijek sata (artikulacija)
1. Uvodni dio sata a) Učenici rješavaju motivacijski listić.     Provjera rješenja i ponavljanje postojećih znanja o osobnim zamjenicama. b) Učenici slušaju najavu teme i polazni tekst. Razgovaraju o pročitanom tekstu.     Upoznaju se s hrvatskom poviješću i značenjem utvrde Gvozdansko za hrvatski narod. 2. Glavni dio sata     Uočavanje novih jezičnih činjenica, rad s tekstom i oblikovanje plana ploče. a) Glagoli po predmetu radnje.     Na primjerima u tekstu učenici će uočiti da rečenični glagoli otvaraju mjesto različitim padežima.     Učenici će se prisjetiti postojećih znanja o padežima i povezati ih s novim spoznajama. Uočit će da     postoje glagoli koji  uza se imaju predmet radnje, da ga prepoznaju pomoću pitanja Koga? Što? i     da su to pitanja za akuzativ. Uočit će i da postoje glagoli koji uza se nemaju predmet radnje.     Učenici iznose zaključke. Učenici zapisuju plan ploče u bilježnicu. b) Prijelazni i neprijelazni glagoli     Učenici će na primjerima u udžbeniku uočiti da prijelazni glagoli imaju uza se imensku riječ u     akuzativu bez prijedloga. Na primjerima zaključuju  što su neprijelazni glagoli i da oni ne mogu     imati imensku riječ u akuzativu bez prijedloga. Učenici samostalno iznose zaključke i zapisuju u     bilježnicu nove dijelove plana ploče. c) Povratni glagoli     Pojedinačni rad – učenici će u tekstu pronaći povratne zamjenice. Uz njih će potražiti i glagole na     koje se odnose te zamjenice. Uočit će da glagoli koji uza se imaju povratnu zamjenicu izražavaju     radnju koju subjekt obavlja na sebi. Razumijevajući i zaključujući, učenici oblikuju treći dio plana     ploče. 3. Završni dio sata a) Učitelj postavlja pitanja, a učenici odgovaraju služeći se bilješkama. b) Zadavanje zadataka iz radne bilježnice za domaću zadaću.
Plan ploče
GLAGOLI PO PREDMETU RADNJE       A                           N Utvrdu su podigli Zrinski.                                         podigli su utvrdu (imenica u akuzativu)                                               N Na strmu brijegu stoje ruševine utvrde.                    stoje ruševine (imenica u nominativu)                            N Njezini su se branitelji svaki put obranili.                 obranili su se (subjekt radnju vraća na sebe)           rečenični glagoli otvaraju mjesto različitim padežima hrabrost (branitelja)       zadivila je                  Koga je zadivila?               Ferhad-bega (hrabri) branitelji            odbijali su                 Što su odbijali?                   juriše     vršitelj radnje                  radnja                                                 imenska riječ u akuzativu           prijelazni glagoli – uza se imaju imensku riječ (imenica, zamjenica, pridjev, broj) u akuzativu                                               bez prijedloga Te je noći vladala silna studen.     vladala je        ⃰ Koga ili što je vladala? U utvrdi je sve utihnulo.                utihnulo je       ⃰ Koga ili što je utihnulo?           neprijelazni glagoli – uza se ne mogu imati imensku riječ u akuzativu bez prijedloga Žrtvovali su se za obranu domovine.   radnja se vraća na vršitelja radnje: žrtvovali su sebe           povratni glagoli – uza se imaju povratnu zamjenicu sebe/se
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja
– provjera rješenja motivacijskoga listića – usmeno izražavanje – provjera razumijevanja pročitanoga i točnosti odgovora na postavljena   pitanja

Plan ploče

---

Glagoli po predmetu radnje

      A                                     N

Utvrdu su podigli Zrinski.                                       

          podigli su utvrdu (imenica u akuzativu)

                                                             N

Na strmu brijegu stoje ruševine utvrde.                    

          stoje ruševine (imenica u nominativu)

                           N

Njezini su se branitelji svaki put obranili.        

          obranili su se (subjekt radnju vraća na sebe)

       rečenični glagoli otvaraju mjesto različitim padežima

Hrabrost branitelja zadivila je Ferhad-bega.         

Hrabri su branitelji odbijali osmanlijske juriše.      

hrabrost (branitelja)       zadivila je           Koga je zadivila?               Ferhad-bega

(hrabri) branitelji            odbijali su           Što su odbijali?                  juriše

 

   vršitelj radnje                 radnja                                                           imenska riječ

                                                                                                                      u akuzativu

PRIJELAZNI GLAGOLI – uza se imaju imensku riječ (imenica, zamjenica, pridjev, broj) u akuzativu bez prijedloga.

Te je noći vladala silna studen.     vladala je        ⃰ Koga ili što je vladala?

U utvrdi je sve utihnulo.                utihnulo je       ⃰ Koga ili što je utihnulo?

NEPRIJELAZNI GLAGOLI – uza se ne mogu imati imensku riječ u akuzativu bez prijedloga.

Hrvatski se junaci nisu predali.

Žrtvovali su se za obranu domovine.

 

radnja se vraća na vršitelja radnje: nisu sebe/se predali, žrtvovali su sebe/se

POVRATNI GLAGOLI –  uza se imaju povratnu zamjenicu sebe/se.