NASTAVNA PRIPREMA - JEZIK:OSOBNE ZAMJENICE I POVRATNA ZAMJENICA

PISANA PRIPREMA ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA

Škola:
Ime i prezime učitelja:
Razredni odjel: 6.	Redni broj sata:	Mjesto i datum:
Naziv nastavne jedinice:	OSOBNE ZAMJENICE I POVRATNA ZAMJENICA
Nastavno područje:	JEZIK.
Nastavni oblici:	Tip nastavnoga sata:		Nastavni materijali:
čelni rad, pojedinačni rad.	obrada (A).		nastavni listići.
Ključni pojmovi:	vrste zamjenica: osobne zamjenice i povratna zamjenica.
Operacionalizirani ciljevi:	prepoznavati osobne zamjenice i povratnu zamjenicu, razumjeti i razlikovati njihovo značenje, pravilno ih sklanjati i rabiti u usmenoj i pisanoj komunikaciji; GOO – kulturna baština.
Zadaće sata:	Učenik će:
a) obrazovne	usvojiti pojmove osobne zamjenice i povratna zamjenica usvojiti osobne zamjenice i povratnu zamjenicu i razumjeti njihovo značenje i ulogu u rečenici odrediti na koju se govornu osobu odnose osobne zamjenice naučiti sklanjati osobne i povratnu zamjenicu uočiti dvije osnove kod sklonidbe osobnih zamjenica uočiti i pravilno rabiti naglašene i nenaglašene oblike zamjenica pravilno rabiti osobne i povratnu zamjenicu u govorenju i pisanju GOO – upoznati hrvatsku kulturu
b) odgojne	poticati učenje standardnoga jezika, ali i narječja radi uspješne usmene i pisane komunikacije GOO – razvijati svijest o važnosti čuvanja kulturne baštine
c) funkcionalne	razvijati logično i apstraktno mišljenje (zapažanje, uspoređivanje, povezivanje, zaključivanje, sažimanje)
d) komunikacijske	razvijati sposobnosti aktivnoga slušanja te govorenja i pisanja standardnim jezikom.
Domaća zadaća:	riješiti zadatke u radnoj bilježnici.
Tijek sata (artikulacija)
1. Uvodni dio sata a) Učenici rješavaju motivacijski listić.     Provjera rješenja i ponavljanje postojećih znanja o osobnim zamjenicama. b) Učenici slušaju najavu teme i polazni tekst. Razgovaraju o pročitanom tekstu.     Osvijestiti učenicima  značenje kulturne baštine za hrvatski narod. . 2. Glavni dio sata a) Osobne zamjenice     Na primjerima u tekstu učenici će uočiti zamjenice i njihovu ulogu u rečenici.     Prisjetit će se prethodnih znanja o osobnim zamjenicama: da su zamjenice promjenjive riječi, kako    se sklanjaju, kakve imaju osnove i da imaju naglašene i nenaglašene oblike.    Zapisivanje na ploču, učenici zapisuju u bilježnicu. b) Povratna zamjenica     Na primjerima u tekstu učenici uočavaju da se radnja može obavljati na sebi. Nakon toga uočavaju     riječi kojima se izriče takva radnja.     Pojedinačni rad – učenici će u tekstu pronaći rečenice s različitim oblicima povratne zamjenice i     zaključiti da povratna zamjenica ima iste oblike za sva tri roda i oba broja. Učenici iznose     zaključke. Slijedi zapisivanje na ploču, učenici zapisuju u bilježnicu. 3. Završni dio sata a) Učitelj postavlja pitanja, a učenici odgovaraju služeći se bilješkama. b) Zadavanje zadataka iz radne bilježnice za domaću zadaću.
Plan ploče
Osobne zamjenice i povratna zamjenica Mi čuvamo običaje.          I tebe ću povesti.                Oni su najpametnije životinje.   govornik                           sugovornik                          negovornik (osoba koja govori)         (osoba kojoj se govori)       (osoba o kojoj se govori, a koja ne sudjeluje u razgovoru)           zamjenice koje označuju govorne osobe u jednini i množini – OSOBNE ZAMJENICE     A                      N Mene konji vole i ja volim njih.           sklanjaju se kao imenice, u nominativu imaju jednu osnovu, a u drugim padežima                                               promijenjenu osnovu Mene konji vole.                                          Konji me vole.                               A Svi konji odmah priđu baš meni.                Svi mi konji odmah priđu.              D Bez njih Slavonac ne ide na oranicu.        Ne boj ih se.                                   G                 u akuzativu, genitivu i dativu osobne zamjenice mogu imati dulji (naglašeni) i kraći (nenaglašeni) oblik Sanja ju svake noći.                    Čekaju je pred školom. Nije ju već dugo sreo.                 Vidio sam je jučer.                                                               ona u akuzativu ima dva nenaglašena oblika: ju/je – prednost se daje obliku ju Ugledala ga je.                           Stao je preda nj.           on u akuzativu ima dva nenaglašena oblika: ga i nj           oblik ga ne može doći s prijedlogom;           oblik nj rabi se iza prijedloga koji se proširuje otvornikom a (uza nj, na nj) Djed zovne konje k sebi.        Vi se odjenite u našu lipu nošnju.         Povest ću tebe i baku sa sobom. Komu zovne konje?                 k sebi Koga odjenite?                        sebe/se                  POVRATNA ZAMJENICA  sebe, se S kim će ih povesti?                sa sobom                                                            rabi se u rečenicama u kojima je vršitelj radnje istodobno i trpitelj;           zamjenjuje imenice i sve osobne zamjenice                                                    sklanja se kao osobna zamjenica ja
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja
– provjera rješenja motivacijskog listića – usmeno izražavanje – provjera razumijevanja pročitanog teksta  i točnosti odgovora na postavljena    pitanja

Plan ploče

---

Osobne zamjenice i povratna zamjenica

Mi čuvamo običaje.        I tebe ću povesti.            Oni su najpametnije životinje.                                                                                                        

govornik                                sugovornik                             negovornik

(osoba koja govori)            (osoba kojoj se govori)            (osoba o kojoj se govori,

                                                                                            a koja ne sudjeluje u razgovoru)

       OSOBNE ZAMJENICE označuju govorne osobe u jednini i množini

    A                                N

Mene konji vole i ja volim njih.

       sklanjaju se kao imenice,

       u N imaju jednu osnovu, a u drugim padežima promijenjenu osnovu

Mene konji vole.                                          Konji me vole.                               A

Svi konji odmah priđu baš meni.                Svi mi konji odmah priđu.              D

Bez njih Slavonac ne ide na oranicu.         Ne boj ih se.                                  G

     

       u A, G i D osobne zamjenice – dulji (naglašeni) i kraći (nenaglašeni) oblik

Sanja ju svake noći.                    Čekaju je pred školom.

Nije ju već dugo sreo.                 Vidio sam je jučer.

                                                    

       ona u A ima dva nenaglašena oblika: ju/je – prednost se daje obliku ju

Ugledala ga je.                           Stao je preda nj.

       on u akuzativu ima dva nenaglašena oblika: ga i nj

oblik ga ne može stajati s prijedlogom;

oblik nj rabi se iza prijedloga koji se proširuje otvornikom a (uza nj, na nj)

Djed zovne konje k sebi.  

Vi se odjenite u našu lipu nošnju.

Povest ću tebe i baku sa sobom.

Tko zovne konje?                djed          Komu zovne konje?                 k sebi

Tko neka se odjene?           vi              Koga odjenite?                        sebe/se

Tko će ih povesti?               ja              S kim će ih povesti?                sa sobom     

       POVRATNA ZAMJENICA sebe/se

–  rabi se u rečenicama u kojima je vršitelj radnje istodobno i trpitelj

– zamjenjuje imenice i sve osobne zamjenice

– sklanja se kao osobna zamjenica ja – nema oblike za nominativ i vokativ

– ima iste oblike za i za jedninu i za množinu

– u A, G i D može imati naglašene (dulje) i nenaglašene (kraće) oblike