HISTORIJA - Fašizam u Italiji i nacizam u Njemačkoj

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU OŠ		školska godina:   2012/2013.
predmet:  Historija	razred: 9.	redni broj časa:
nastavna cjelina – tema: Svijet između dva svjetska rata
nastavna jedinica:  Fašizam u Italiji i nacizam u Njemačkoj

ZADACI NASTAVNE JEDINICE
OBRAZOVNI­	uviđanje veze između teške privredne situacije i porasta utjecaja ekstremnih političkih programa i rješenja, stjecanje znanja o uspostavljanju, razvoju i karakteristikama fašizma u Italiji i nacizma u Njemačkoj, stjecanje znanja o nasilnim političkim programima i metodama fašista i nacista
ODGOJNI	osuda fašizma i nacizma, osuda kulta ličnosti, razvijanje kritičkog odnosa prema historijskim događajima i ličnostima, osuda rasizma
FUNKCIONALNI	razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza i logičnog zaključivanja

                            

TIP ČASA	obrada
OBLICI RADA	frontalni, individualni
NASTAVNE METODE	metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA	udžbenik, grafoskop, dodatna literatura

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ČASA

UVOD        U uvodnom dijelu časa ponovit ćemo gradivo koje je povezano sa ovom nastavnom jedinicom. Moguća pitanja su: Kakvi su politički sistemi vladali u zemljama Evrope i svijeta nakon Prvog svjetskog rata? Šta je totalitarna država, odnosno totalitarizam? Po čemu SSSR ubrajamo u totalitarističku državu? Šta znaš o teroru koji je provodio Staljin nad svojim stanovništvom? Koji je bio cilj Staljinova staljinova terora? Potom najavljujemo da ćemo danas obrađivati još dva slučaja totalitarističkih država, a to su Fašizam u Italiji i nacizam u Njemačkoj. Zapisat ćemo naslov na tablu, a potom ćemo zamoliti učenicu/učenika da pročita uvod u novu nastavnu jedinicu U/57.

GLAVNI DIO        Učenicama/učenicima ćemo predstaviti privredne i političke procese u Italiji nakon završetka Prvog svjetskog rata. Treba naglasiti da je privredna kriza pomogla razvitak fašističkog pokreta u ovoj zemlji. Pojasniti način način preuzimanja vlasti od strane fašista i promjena koje su nastale kao rezultat tog događaja. Uputiti učenice/učenike na fotografiju fašističkog simbola – fasces U/57, pri čemu će oni sami pročitati tekst ispod fotografije. Nastavljamo izlaganjem gradiva o usponu fašista i dolasku Benita Musolinija na vlast u Italiji (pohod na Rim). Upućujemo: pogledajte fotografiju Musolinija sa crnokošuljašima U/57. Od učenica/učenika tražimo da odgovore na postavljeno pitanje. Potom nastavljamo sa izlaganjem u kojem ćemo istaći proces uspostavljanja totalitarne talijanske države u kojoj je vladao fašistički teror. Naglasiti ciljeve i ideje fašista. Definisat ćemo nove pojmove: diktatura, propaganda.  Najvažnije podatke otkrivat ćemo na već pripremljenoj grafofoliji.        U nastavku obrade nastavne jedinice zamolit ćemo učenice/učenike da se prisjete kakva je bila ekonomska situacija u Njemačkoj nakon Prvog svjetskog rata? Objasniti da je takvo stanje pogodovalo jačanju Nacionalsocijalističke radničke partije na čelu sa Adolfom Hitlerom koja je zagovarala ekstremna politička rješenja. Učenicama/učenicima ćemo predstaviti razvoj nacizma i njegove osnovne karakteristike, te način dolaska nacista na čelo Njemačke. Uputit ćemo ih na fotografije U/58. i U/59. pri čemu će sami pročitati tekst ispod, a potom usmeno odgovoriti na postavljena pitanja. Isto ćemo uraditi i čitajući tekst iz rubrike historijska čitanka, nakon čega nastavljamo sa izlaganjem o

učvršćivanju nacista na vlasti (zabrana rada političkim strankama,, koncentracija moći u rukama Adolfa Hitlera, nadzor nad svim dijelovim društva...). Objasnit ćemo ideologiju antisemitizma, ideologiju nasilja i obračun s Jevrejima i drugim nacionalnim manjinama te komunistima. Posebnu pažnju ćemo skrenuti na Nirnberške zakone 1935. i kristalnu noć, tokom koje su nacisti vršili organizovano nasilje nad Jevrejima. Sliku zapaljene sinagoge U/60 možemo iskoristiti da napravimo paralelu sa rušenjem vjerskih objekata u Bosni i Hercegovini tokom rata 1992-1995. godine. Nastojaćemo razviti dijalog da li se paljenje vjerskih objekata može ičim opravdati i koji je cilj tog čina? Učenice/učenike upućivati i na ostali pripadajući slikovni materijal pri čemu ćemo tražiti od njih da sami čitaju tekst i odgovaraju na postavljena pitanja.  Najvažnije podatke otkrivat ćemo na već pripremljenoj grafofoliji.

ZAVRŠNI DIO        U završnom dijelu časa nekoliko učenica/učenika ćemo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Još jednom ćemo ponoviti najvažnije činjenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod učenica/učenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoće. Za domaću zadaću odgovoriti na pitanja U/61. Učenice/učenici koji žele proširiti znanje mogu pogledati film Hitler – rađanje zla, u režiji Christiana Duguaya.

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE FAŠIZAM U ITALIJI I NACIZAM U NJEMAČKOJ

Fašizam u Italiji

- Italija je nakon 1918. bila zahvaćena velikom privrednom, društvenom i političkom krizom - u takvoj situaciji na scenu stupa Benito Musolini koji 1921. osniva Fašističku narodnu stranku - Fašisti su 1922 godine izvršili „marš na Rim“, nakon kojeg su preuzeli vlast u zemlji→Musolini uzima titulu Duče (vođa) - fašisti su zaveli teror nad svim protivnicima režima - smatrali su da su Talijani superiorni u odnosu na druge narode. Zbog toga su nastojali Italiju učiniti svjetskom velesilom sa brojnim kolonijama

Nacizam u Njemačkoj

- poniženje koje je Njemačka doživjela nakon prvog svjetskog rata, te siromaštvo, glad, inflacija i nezaposlenost, pogodovali su jačanju Nacionalsocijalističke radničke partije koju je predvodio Adolf Hitler→skraćeno nacisti i nacizam - nacisti su naglašavali superiornost svoje tzv. arijevske rase nad drugim rasama, naročito nad Jevrejima, Romima i Slavenima→rasizam - svoj uspon su doživjeli početkom 1930-ih privlačnim obećanjima osiromašenim Nijemcima - nacisti su na izborima 1932. osvojili najveći broj glasova→1933. Hitler postaje kancelar Njemačke→započinje vladavina nasilja (vojno krilo stranke smeđekošuljaši)→1934. Hitler je postao predsjednik republike i ujedno zapovjednik vojske (preuzima svu vlast u zemlji)→službena titula firer (vođa) - nacisti ukdaju sva građanska prava i slobode→zavode teror prema nacionalnim manjinama, naročito prema Jevrejima→1935. donose Nirnberški zakon kojim su Jevrejima oduzeta sva građanska prava→uslijedilo je njihovo sistematsko uništavanja širom Njemačke (kristalna noć).