HISTORIJA - Međunarodne suprotnosti i sukobi – put u novi rat

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU OŠ		školska godina:  2012/2013.
predmet:  Historija	razred: 9.	redni broj časa:
nastavna cjelina – tema: Svijet između dva svjetska rata
nastavna jedinica:  Međunarodne suprotnosti i sukobi – put u novi rat

ZADACI NASTAVNE JEDINICE
OBRAZOVNI­	upoznavanje uzroka, toka i posljedica Španskog građanskog rata, stjecanje znanja o međunarodnim suprotnostima i sukobima između dva svjetska rata, upoznavanje učenika sa italijanskom okupacijom Albanije i Etiopije te prvim osvajanjima Njemačke
ODGOJNI	osuda građanskog rata u Španiji, te fašizma i nacizma, osuda teritorijalnih pretenzija i osvajačkih ratova, razvijanje stavova o pravima svih naroda na samoopredjeljenje, razvijanje kritičkog mišljenja
FUNKCIONALNI	razvijanje sposobnosti upoređivanja i donošenja zaključaka, vježbanje samostalnog rada učenika sa tekstom, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, vježbanje analize historijskog izvora

                        

TIP ČASA	Obrada
OBLICI RADA	frontalni, individualni
NASTAVNE METODE	metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA	udžbenik, dodatna literatura, karta

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ČASA

UVOD        U uvodnom dijelu časa ponovit ćemo gradivo koje je povezano sa ovom nastavnom jedinicom. Obrazložiti da su suprotnosti versajskog sistema jedan od glavnih razloga pojave fašizma u Italiji i nacizma u Njemačkoj. Pitati učenice/učenike da se prisjete zbog čega to versajski mir odnosno sistem nije odgovarao Njemačkoj, a zbog čega Italiji? Tražićemo da objasne uspon fašizma u Italiji i nacizma u Njemačkoj. Potom najavljujemo da ćemo danas obrađivati još jednu državu u kojoj je fašizam odnio pobjedu, kao i međunarodne suprotnosti koje su tridesetih godina 19. stoljeća trasirale put u Drugi svjetski rat. Zapisat ćemo naslov na tablu, Međunarodne suprotnosti i sukobi – put u novi rat, a potom ćemo zamoliti učenicu/učenika da pročita uvod u novu nastavnu jedinicu U/62.

GLAVNI DIO        Podnaslov Građanski rat u Španiji obradićemo metodom usmenog izlaganja, razgovora i rada na tekstu. Učenice/učenike ćemo upoznati sa uzrocima, tokom i posljedicama španskog građanskog rata, te stanjem u Španiji u to vrijeme. Predstavit ćemo odnos suprostavljenih strana i tok ratnih operacija u vrijeme trajanja sukoba, kao i  odnose velikih sila prema tom sukobu. Posebnu pažnju ćemo posvetiti ulozi Njemačke u ratu i posljedicama koje je tok ratnih dešavanja imao na dalje međunarodne odnose. Učenice/učenike ćemo upućivati na slikovni materijal sa zadatkom da čitaju tekst ispod njega, a tamo gdje imaju pitanja tražićemo da na njih odgovore usmeno. Pri tome ćemo naglasiti da ćemo aktivne učenice/učenike i ocijeniti. Definisat ćemo nove pojmove – peta kolona i internacionalne brigade. Na kraju obrade ovog podnaslova istaknut ćemo da su u internacionalnim brigadama u Španiji učestvovali i dobrovoljci iz Bosne i Hercegovine među kojima su najpoznatiji Blagoje Parović i Fadil Jahić Španac. Odrediti dvije učenice ili dva učenika koji će za idući čas pripremiti referat o njima.

U drugom dijelu časa objasnit ćemo teritorijalnu ekspanziju fašističkih zemalja u međuratnom periodu. Objasnit ćemo italijansku okupaciju Albanije i Etiopije i nemoć Društva naroda kao poticaj Hitleru za njegova osvajanja. Posebnu pažnju posvetit ćemo slikovnom materijalu i njegovoj analizi čime ćemo steći dodatna saznanja o širenju Italije i Njemačke u navedenom periodu. Odnos ostalih velikih sila, prije svih Velike Britanije i Francuske prema spoljnoj politici fašističke Italije i nacističke Njemačke objasnit ćemo na osnovu primjera anšlusa Austrije i Minhenskog sporazuma. Učenice/učenici će analizirati karikaturu U/65, kao i citat britanskog premijera Čembrlena: „vjerujem da je to mir za cijelu našu epohu“ U/65.  Posebno je važno da spomenemo sporazum o nenapadanju između Hitlera i Staljina iz 1939. godine. Tražićemo od učenica/učenika da na osnovu naučenog, sami zaključe, hoće li se Hitler pridržavati dogovora? Na kraju obrade nastavne jedinice zamolit ćemo učenicu/učenika da glasno pročita tekst iz rubrike historijska čitanka U/66, nakon čega ćemo uključiti cijeli razred u njegovu usmenu analizu.

ZAVRŠNI DIO        U završnom dijelu časa nekoliko učenica/učenika ćemo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Još jednom ćemo ponoviti najvažnije činjenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod učenica/učenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoće. Za domaću zadaću odgovoriti na pitanja U/66. Učenice/učenici koji žele proširiti znanje mogu pogledati film Zemlja i sloboda, režisera Kena Loacha.

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE MEĐUNARODNE SUPROTNOSTI I SUKOBI PUT U NOVI RAT - godine 1931. u Španiji ukinuta monarhija i uspostavljena republika→republikanska vlada započela je sprovoditi brojne reforme suprotne interesima crkve, zemljoposjednika i industrijalaca→uz njihovu pomoć general Francisko Franko-pobornik fašizma, organizirao je 1936. pobunu protiv republikanske vlasti u zemlji →time je započeo građanski rat u kojem republikance pomažu dobrovoljci iz cijelog svijeta, dok Franka pomažu Hitler i Musolini→1939. pobjeda Franka i uspostava fašizma u Španiji - oktobra 1935. Italija napala, a potom i osvojila Etiopiju (1936) →1939. okupirala i anektirala Albaniju→slaba reakcija Društva naroda - godine 1935. Hitler je uveo opću vojnu obavezu→nova reorganizacija vojske (Vermaht)→putem plebiscita pripojio Sarsko područje→1936. Hitler je okupirao demilitariziranu Rajnsku oblast→1938. ulazi u Austriju koju je potom pripojio Njemačkoj (anšlus)→Minhenskim sporazumom Njemačkoj predata Sudetska oblast (dio Čehoslovačke)→1939. Staljin i Hitler su zaključili desetogodišnji ugovor o nenapadanju (tajni dodatak o podjeli Poljske te sovjetskoj okupaciji Estonije, Litvanije i Letonije) →osiguravši se s istoka Njemačka je bila spremna za rat