HISTORIJA - Svjetska ekonomska kriza

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU OŠ		školska godina: 2012/2013.
Predmet:  Historija	razred: 9.	Redni broj časa:
Nastavna cjelina – tema: Svijet između dva svjetska rata
nastavna jedinica:  Svjetska ekonomska kriza

ZADACI NASTAVNE JEDINICE
OBRAZOVNI­	stjecanje znanja o tokovima privrednog razvitka Evrope nakon Prvog svjetskog rata, usvajanje znanja o uzrocima, toku i posljedicama velike ekonomske krize, upoznavanje novih pojmova
ODGOJNI	razvijanje kritičkog odnosa prema prekomjernoj potrošnji i reklamnoj industriji, razvijanje osjetljivosti prema problemu nezaposlenosti i njegovim posljedicama
FUNKCIONALNI	razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, vježbanje samosta-lnog rada na tekstu

                            

TIP ČASA	Obrada
OBLICI RADA	frontalni, individualni
NASTAVNE METODE	metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda rada na tekstu, demonstracija, analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA	udžbenik, dodatna literatura

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ČASA

UVOD               Ukratko ćemo ponoviti nastavne sadržaje  koji su povezani sa današnjom nastavnom jedinicom. Neka od mogućih pitanja su: Opiši najznačajnije tehničke izume u svijetu koji su se desili na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Kako su oni utjecali na ubrzani razvoj industrijske proizvodnje? Potom ćemo zamoliti učenicu/učenika da pročita uvod u nastavnu jedinicu U/43, nakon čega ćemo napisati naslov: Svjetska ekonomska kriza

GLAVNI DIO         Metodom usmenog izlaganja predočit ćemo  uzroke, tok i posljedice velike ekonomske krize koja je svijetom vladala u razdoblju 1929-1933. godine. Krah Njujorške berze 24. oktobra 1929. godine označava početak ekonomske krize, a financijski poremećaji u SAD-u, uskoro su se odrazili i na ostale zemlje svijeta. Analizom slikovnog materijala iz udžbenika učenicama/učenicima ćemo približiti posljedice ekonomske krize na svakodnevni život čovjeka. Upućujemo na analizu grafičkog prikaza opadanja industrijske proizvodnje i porasta broja nezaposlenosti U/45. Nakon toga zamolit ćemo učenicu/učenika da glasno pročita tekst iz rubrike historijska čitanka U/46 što će omogućiti stjecanje dodatnih saznanja o ovom historijskom događaju.        Na kraju obrade nastavne jedinice učenicama/učenicima treba objasniti mjere zahvaljujući kojima je ekonomska kriza prevaziđena.

ZAVRŠNI DIO        U završnom dijelu još jednom ponoviti najvažnije činjenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod učenica/učenika. -        Koji su uzroci svjetske ekonomske krize? -        Objasni zašto se kriza iz SAD-a proširila na čitav svijet? -        Koje evropske zemlje su bile najviše pogođene krizom? -        Navedi koje privredne grane je zahvatila ekonomska kriza i njene posljedice.

-        Opiši reforme koje je poduzeo američki predsjednik Ruzvelt za izlazak iz krize.        Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoće nakon čega ćemo nekoliko učenica/učenika ocijeniti. Domaća zadaća po uputama U/46.

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA -    razvoj potrošačkog društva tjerao je privatne poduzetnike da stalno povećavaju proizvodnju→rezultat: ogromna količina robe koja se sve manje prodavala→roba se gomilala→cijene padale→tvornice smanjivale ili potpuno obustavljale proizvodnju→radnici ostajali bez posla→posljedica: glad, siromaštvo, štrajkovi... -    slom Njujorške berze, oktobra 1929. godine, označio je početak ekonomske krize koja je trajala od 1929. do 1933. godine -    najprije je zahvatila SAD, a odale se prenijela u sve dijelove svijeta u kojima su bile prisutne američke investicije i kapital -    U Evropi je kriza najviše pogodila Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju -    američki predsjednik, Franklin Delano Ruzvelt pokrenuo je 1933. program reformi za izlazak iz krize→državni intervencionizam (država kontrolira dio privrednih procesa te formiranje cijena)→opsežan program javnih radova (porast zaposlenosti)→ kraj ekonomske krize