HISTORIJA - Versajski mirovni ugovor i Društvo naroda

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU OŠ		školska godina: 2012/2013.
predmet:  Historija	razred: 9.	redni broj časa:
nastavna cjelina – tema: Svijet između dva svjetska rata
nastavna jedinica:  Versajski mirovni ugovor i Društvo naroda

ZADACI NASTAVNE JEDINICE
OBRAZOVNI­	stjecanje znanja o odredbama Versajskog mirovnog ugovora, stjecanje znanja o međunarodnim odnosima i teritorijalnim promjenama uspostavljenim nakon Prvog svjetskog rata, uočavanje historijske uloge i ciljeva djelovanja Društva naroda
ODGOJNI	razvijanje kritičkog stava kod učenica/učenika, ocjena položaja velikih sila i uviđanje mogućnosti privrednog i društvenog razvoja Evrope nakon Prvog svjetskog rata, naglašavanje važnosti rješavanja nesporazuma mirnim putem i dogovorom, razvijanje tolerancije
FUNKCIONALNI	razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, vježbanje samostalnog rada učenica/učenika sa zidnom kartom, vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, razvijanje kritičkog mišljenja, opisivati, objašnjavati, povezivati gradivo, donositi zaključke

                        

TIP ČASA	Obrada
OBLICI RADA	frontalni, individualni
NASTAVNE METODE	metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda rada na tekstu, demonstracija, analiza slikovnog materijala,
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA	udžbenik, historijska karta, dodatna literatura

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ČASA

UVOD        Uvod u novu nastavnu jedinicu može se obraditi pitanjima kojima učenice/učenici trebaju povezati znanja iz prethodno obrađenih nastavnih lekcija: Kako i kada je okončan Prvi svjetski rat? Kakve je promjene rat izazvao u Rusiji? Objasni promjene koje je rat uzrokovao u Osmanskom carstvu, Austro-Ugarskoj i Njemačkoj. Ukratko opiši posljedice Prvog svjetskog rata.        Od učenice/učenika ćemo zatražiti da pročita uvod u nastavnu jedinicu U/39. Nakon toga ćemo napisati naslov na tablu: Versajski mirovni ugovor i Društvo naroda

GLAVNI DIO        Metodom usmenog izlaganja objasnit ćemo Versajski mirovni ugovor koji je predstavljao konačni završetak Prvog svjetskog rata i potvrdu rezultata koji su njime postignuti. Nakon toga predstavit ćemo pojedinačne mirovne ugovore potpisane sa svim poraženim zemljama. Akcenat ćemo staviti na položaj i odredbe mirovnog ugovora sa Njemačkom, objašnjavajući posljedice ovako postignutog ugovora na dalji razvoj političkih prilika u ovoj zemlji. Da bi provjerili da li su učenice/učenici zapamtili izloženo postavit ćemo nekoliko pitanja: Gdje je održana mirovna konferencija? Koje su zemlje vodile glavnu riječ na konferenciji? Zašto je nazvana Versajska mirovna konferencija? Kako je Njemačka kažnjena za Prvi svjetski rat? Potom ćemo uputiti učenice/učenike da pogledaju sliku demonstracija u Njemačkoj protiv mira u Versaju, kao i tabelu mirovnih ugovora U/40. Pitamo: Kako su kažnjene ostale članice Centralnih sila? Najvažnije podatke otkrivat ćemo na već pripremljenoj grafofoliji.        U drugom dijelu časa učenice/učenike ćemo upoznati sa suprotnostima Versajskog sistema koji su doveli do zaoštravanja odnosa među velikim silama. Posebno ćemo naglasiti zašto mnoge države, bilo poražene ili pobjednice, nisu bile zadovoljne versajskim sistemom. Prokomentirat ćemo karikaturu

o nametnutim obavezama Njemačkoj U/41. Zatim ćemo obraditi podnaslov Društvo naroda. Važno je objasniti organizaciju ove međunarodne asocijacije te ciljeve koji su pred njom postavljani. Zamolit ćemo učenicu/učenika da pročita tekst iz rubrike historijska čitanka U/42, nakon čega ćemo izvršiti njegovu analizu. Neka od mogućih pitanja su: šta je Vilson rekao o sklapanju ugovora o miru? Kakav je stav zauzeo prema pomorskoj plovidbi, ekonomskom razvoju, naoružanju? Šta je zahtijevao za Rusiju, a šta za narode Austro-Ugarske?  Vilson je također predložio osnivanje organizacije koja će štititi nezavisnost malih i velikih država. Kako se zvala ta organizacija? Najvažnije podatke otkrivat ćemo na već pripremljenoj grafofoliji.

ZAVRŠNI DIO        U završnom dijelu još jednom ponoviti najvažnije činjenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod učenica/učenika. -        Opiši kad i kako su vođeni mirovni pregovori u Parizu? -        Objasni zašto se ustalio izraz "Versajski mir" -        Navedi obaveze koje su versajskim mirom nametnute Njemačkoj. -        Obrazloži suprotnosti proizašle iz versajskog sistema. -        Na čiju inicijativu je osnovano Društvo naroda, kada i s kojim ciljem?        Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoće nakon čega ćemo nekoliko učenica/učenika ocijeniti. Domaća zadaća po uputama u udžbeniku na strani 42.

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE VERSAJSKI MIROVNI UGOVOR I DRUŠTVO NARODA -    u Parizu je od 18. januara do 28. juna 1918. održana mirovna konferencija -    glavnu riječ vodili su predstavnici Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Italije bez predstavnika komunističke Rusije -    mirovni ugovor s Njemačkom potpisan je 28. juna 1919. godine u dvorcu Versaj kod Pariza→"Versajski mir" -    odredbe:Njemačka je proglašena glavnim krivcem za rat, oduzeti su joj dijelovi teritorija i sve kolonije, ograničene su joj vojne snage, morala je platiti veliki dio ratne odštete -    na sličan način, ali u manjoj mjeri kažnjeni su i njemački saveznici -    Vilsonovih 14 tačaka→program za poslijeratno sređivanje odnosa među  narodima u Evropi i svijetu -    Društvo naroda→glavni cilj:očuvanje mira i razvijanje međunarodne saradnje→sjedište u Ženevi (Švicarska) -    Društvo naroda se pokazalo neuspješnim zbog suprotnosti interesa velikih sila