Nastavna priprema - ATRIBUT I APOZICIJA

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina:          Razred:    Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika Prosta rečenica (rečenični članovi zavisni od

                                     imenice: ATRIBUT – funkcija, slaganje s nadređenom

                                     imenicom i APOZICIJA

Nastavna jedinica: Prosta rečenica (rečenični članovi zavisni od imenice:

                                ATRIBUT –     funkcija, slaganje s nadređenom

                                                     imenicom i APOZICIJA

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                             ..............................................................................................................

                         b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                             ..............................................................................................................

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                         dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO  (7 min):

U uvodnom dijelu časa izvršiti ponavljanje vezano za rečenicu i vrste rečenica:

Kontrolna pitanja:

1. Šta je to rečenica? (Rečenica je onaj skup riječi kojim prenesimo neku obavijest. Rečenica je, dakle, obavijesna (komunikacijska) jedinica.)

2. Da li rečenica može postojati bez oznake predikativnosti? (Naravno da ne može. Rečenica ne može biti ako nema predikata.)

3. Kako dijelimo rečenice s obzirom na njihovu ciljnu usmjerenost? (Na IZJAVNE; UPITNE i USKLIČNE.) è učenici daju primjere za svaku od ove tri vrste rečenica.

4. A kakve rečenice mogu biti po sastavu? (Proste neproširene, prosto-proširene i složene rečenice.)

Mi smo za sada učili nešto više samo o prostim neproširenim i prosto-proširenim rečenicama. O složenim rečenicama ćete učiti u sedmom i osmom razredu.

5. Kakve su to proste neproširene rečenice? (To su one rečenice koje se sastoje samo od SUBJEKTA i PREDIKATA.) è Sunce sija. Dijete pjeva. Puše vjetar.

6. A kakve su onda prosto-proširene rečenice? (To su one rečenice koje osim subjekta i predikata imaju i neki dodatni rečenični član.) è Sunce žarko sija. Dijete lijepo pjeva. Puše hladan vjetar.

7. Kada smo učili o vrstama rečenica i gramatičkom ustrojstvu rečenica govorili smo i o vrstama rečeničnih članova. Pa, ko će nam sada reći kakve sve rečenične članove imamo i kako se oni međusobno dijele? (Imamo SAMOSTALNE i NESAMOSTALNE rečenične članove.)

8. Koji su to samostalni rečenični članovi? (To su SUBJEKAT, PREDIKAT, OBJEKAT i PRILOŠKE ODREDBE.)

9. A nesamostalni rečenični članovi? (To su ATRIBUT i APOZICIJA.)

Mi ćemo danas nešto više da govorimo i da se upoznamo sa ovim nesamostalnim rečeničnim članovima. Dakle, učit ćemo o ATRIBUTU i APOZICIJI. Napišite naslov Nesamostalni rečenični članovi.

GLAVNI DIO  (30 min):

Napišite podnaslov ATRIBUT

10. Da li neko može reći šta su to atributi?

DEFINICIJA: Riječi koje stoje uz imenicu i označavaju neku osobinu te imenice, daju nam o njoj neku informaciju, zovu se ATRIBUTI. Dakle, atributima mjesto u rečenici otvaraju imenice i oni zavise od njih. Zato atributi i jesu nesamostalni rečenični članovi.  Atributi mogu biti: PRIDJEVI (plava košulja),

PRIDJEVSKE ZAMJENICE (naša škola),

BROJEVI (šesti razred),

IMENICE (Ispod kuće moga komšije),

POJEDINI PRILOZI (Žene unutra nadvikuju jedna drugu.).

11. Da li neko zna kako se atributi dijele s obzirom na to da li se slažu sa imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padežu ili se ne slažu? (Dijele se na  KONGRUENTNE I NEKONGRUENTNE.)

DEFINICIJA: KONGRUENTNI atributi se slažu s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padežu. Oni stoje ISPRED IMENICE. Oni se najčešće izriču PRIDJEVIMA PRIDJEVSKIM ZAMJENICAMA ili BROJEVIMA (plava košulja, naša škola, šesti razred.)

DEFINICIJA: NEKONGRUENTNI atributi stoje IZA IMENICE i ne slažu s s njom u rodu, broju i padežu. Nekongruentni atributi mogu biti različite vrste riječi (imenice, zamjenice, prilozi i najčešće se se izriču u genitivu, dativu, akuzativu, instrumentalu ili lokativu).  Npr. lopta od kože. Nekongruentni atribut često možemo zamijeniti kongruentnim. Npr. lopta od kože (kožna lopta).

           

Vježba po grupama: svakoj grupi podijeliti po dvije tabele koju treba da popune da pridjevima i imenicama odrede rod, broj i padež i na taj način utvrde da li se radi o kongruentnom ili nekongruentnom atributu.

ATRIBUT	IMENICA	ROD	BROJ	PADEŽ
Rumeno	predvečerje	srednji	jednina	akuzativ
Lijep	dan	muški	jednina	nominativ
Ribarsku	mrežu	ženski	jednina	akuzativ
Ljute	dimove	muški	množina	akuzativ
Orahove	lule	ženski	množina	akuzativ
Akijev	otac	muški	jednina	nominativ

12. Šta možete zaključiti na sonovu ove tabele?

13. Da li se atributi koji stoje uz ove imenice slažu s njom u rodu, broju i padežu? (Da, slažu se i to su KONGRUENTNI atributi.)

Na tabli ispisati sljedeće primjere:

 

a) priča (kakva priča?)  o njoj è LOKATIV

 

b) čovjek (koji čovjek?)  s ožiljkom è INSTRUMENTAL                     ATRIBUTI

 

c) Kupili su mu loptu od kože. è GENITIV

14. Koje vrste riječi ovdje imaju službu atributa? (To su zamjenice i imenice.)

15. U kojoj se poziciji oni nalaze u ovim primjerima? (Oni su iza imenice.)

16. Da li se oni slažu sa imenicom iza koje stoje u padežu? (Ne slažu. To su, dakle, nekongruentni atributi.)

DODATAK:

Uočite atribute u sljedećim rečenicama: (izdiktirati rečenice svim grupama i podsticati takmičarski duh) i utvrdite da li su vam ovi atributi po nečemu neobični:

Jednog jutra su otputovali. Cijelog dana je padala kiša.

Kada učenici pronađu atribute, zadati im u zadatak da ponovo napišu ove primjere ali bez atributa.

17. Šta primjećujete? Da li su ove rečenice bez atributa koje smo izbacili potpuno izgubile svoj smisao? (Da. I takve atribute nazivamo OBAVEZNI ATRIBUTI. Bez njih bi rečenice izgubile svoj smisao.) ç izdiktirati učenicima

ZADACI ZA GRUPNI RAD:

1.

Za sve grupe: izdiktirati prvo sljedeće sintagme:

pozorište grada, kći nastavnika, djevojka plave kose i zadati učenicima zadatak da od ovih nekongruentnih atributa naprave kongruentne: gradsko pozorište, nastavnikova kćerka, plavokosa djevojka.

2.

Svakoj od grupa dati po jednu imenicu i kombinovati i grupni i individualni rad (svako za sebe unutar grupe) treba da ispiše što više atributa uz datu imenicu: ŠEŠIR, OČI, USNE, LICE, HALJINA.

SLUŽBA ATRIBUTA U REČENICI:

DEFINICIJA: Atribut u rečenici može imati službu (funkciju) SUBJEKTA, OBJEKTA, DIJELA PRILOŠKE ODREDBE ili IMENSKOG PREDIKATA.

VAŽNA NAPOMENA: Treba znati razlikovati ATRIBUT od PRILOŠKE ODREDBE ZA NAČIN i to možemo najlakše učiniti ako sebe postavimo pomoćna pitanja KAKVO i KAKO:

Dobro djelo se dugo pamti. KAKVO djelo – atribut

Igro dobro pjeva. KAKO pjeva – priloška odredba načina

Napišite podnaslov APOZICIJA

Napisati sljedeće primjere:

Maja, sportašica, trenira svaki dan.

Dobila sam pismo od Emira, moga rođaka.

18. Uočite u ovim rečenicama imenice koje imaju svoje dodatke: Maja (sportašica), Emira (moga rođaka)

19. Gdje se nalaze te riječi koje su dodaci i za šta služe? (One se nalaze iza imenice i o njoj naknadno nešto govore.)

20. Koje su to vrste riječi? (Imenice.)

21. I koju funkciju su te imenice dobile u ovim rečenicama? (Funkciju /službu/ APOZICIJE.)

DEFINICIJA: Imenica (ili, rjeđe, neka druga supstantivna riječ) koja dolazi uz drugu imenicu ( ili uz neku drugu supstantivnu riječ) u istom padežu i objašnjava njeno značenje zove se APOZICIJA.

22. Šta je subjekat u prvoj rečenici? (Maja.)

23. A šta je objekat u drugoj rečenici? (Emira.)

Izbacite sada subjekat i objekat i napišite ponovo rečenice:

Sportašica trenira svaki dan.

Dobila sam pismo od mog rođaka.

24. Šta nam je sada subjekat u rečenici? (Sportašica.)

25. A objekat? (moga rođaka.)

26. Pa šta možemo zaključiti? (Možemo zaključiti da ako izostavimo imenicu uz koju apozicija stoji, tada apozicija preuzima onu službu koju je imala ta imenica.)

VAŽNO:

APOZICIJA MOŽE STAJATI IZA, ALI I ISPRED IMENICE. KADA STOJI ISPRED IMENICE ČIJE ZNAČENJE OBJAŠNJAVA, U PISANJU SE NE ODVAJA ZAREZOM (NASTAVNICA AZRA), A AKO SE NALAZI IZA IMENICE ONDA SE ODVAJA ZAREZIMA (AZRA, NASTAVNICA, BOSANSKOG JEZIKA).

ZADACI ZA VJEŽBU:

Izdiktirati učenicima (svim grupama) rečenice u kojima treba da uoče apozicije i odvoje ih zarezima. (Grupni rad kombiniran sa individualnim). Grupa koja prva završi diže zastavicu.

Primjeri:

                        Žao mi je komšijinog sina, Omera.

                        U razred uđe Enes, naš razrednik.

                        Veliki grad, Sarajevo,  leži na Miljacki.

                        Marijana, moja drugarica, voli da čita.

IZDIKTIRATI UČENICIMA NAJVAŽNIJA PRAVILA O APOZICIJI:

a) Apozicija je rečenički član koji uvijek stoji uz imenicu i nešto nam naknadno o njoj govori. Dakle, mjesto u rečenici apoziciji otvara imenica u službi subjekta, objekta, priloške odredbe.

b) Apozicija se slaže s imenicom u padežu, rodu i broju.

c) Apozicija je nesamostalan i neobavezan rečenički član.

d) Apozicija može stajati i ispred imenice. Npr. Nastavnica Azra.

e) Ako je apozicija iza imenice, odvaja se zarezom. Npr. Azra, nastavnica.

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

U završnom dijelu ponoviti sa učenicima još jednom ukratko najvažnije o atributima i apozicijama i vježbati na primjerima iz udžbenika.

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA:

Za dz. napisati 10 rečenica sa atributima i 10 reečnica sa apozicijama.