Nastavna priprema: DECA

 PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina:          Razred: Datum:

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Književnost

Nastavna jedinica: Ivo Andrić:  Deca

Ciljevi časa: a) ODGOJNI: - razvijanje ljubavi prema književnosti

                                              - osposobljavanje za samostalni  i grupni rad

                         b) OBRAZOVNI: upoznavanje sa jednim književnim djelom

                         c) FUNKCIONALNI: - razvijanje mašte, sposobnosti zapažanja, zaključivanja i sintetiziranja

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni izvori,

sredstva i pomagala:  uždbenici, kreda, tabla, sveske

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                         dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO (7min.)

U uvodnom dijelu časa ponoviti sa učenicima sve o književnim rodovima i vrstama i najaviti pripovijetku Deca Ive Andrića. Izdiktirati kratke biografske podatke o Ivi Andriću.

GLAVNI DIO: (30 min.)

Učenici čitaju svako za sebe pripovijetku. Nakon toga pristupiti interpretaciji postavljajući učenicima pitanja:

1. Ko nam priča priču? (Ivo Andrić.)

2. Ko je glavni lik priče? (Inžinjer koji priča jedan događaj iz svog djetinjstva. Možemo, dakle, reći da imamo dva pripovjedača, tj. priču u priči.)

3. Ko će nam ukratko prepričati pripovijetku? (Neko od učenika prepričava pripovijetku.)

4. Na koji način ste doživjeli «igru» dječaka? (Kao veselu, bezazlenu, interesantnu i zabavnu ili kao strašno okrutnu.) (Kao okrutnu.)

5. Da li je to uopće dječija igra i koliko svijet odraslih zapravo ima utjecaja na ovakve dječije igre? (Po svojoj okrutnosti ova «igra» više nalikuje sukobima koji se vode između odraslih.)

6. Ko su učesnici igre? (Mile, Palika, i dječak, kasnije inžinjer i pripovjedač.)

7. Kakvo su oružje dječaci imali? (RAD NA TEKSTU PO GRUPAMA: učenici pronalaze opise oružja.)

8. Ko su bili njihovi protivnici? (Jevreji.)

9. Zašto ih pisac poredi sa «srnama na čistini» - prisjetite se kakva je srna životinja! (Srna je plašljiva, uvijek na oprezu, često ugrožena i u opasnosti, uvijek bježi, ne pruža otpor jer je slaba i nemoćna i nikada ne napada.)

10. Jesu li takvi bili i jevrejski dječaci? (Jesu.)

11. Zašto su dječaci napadali baš jevrejsku djecu – ko su bili Jevreji? (Jevreji su bili manjinski narod u Drugom svjetskom ratu, proganjani i ubijani jer su smatrani drugačijim od odraslih.)

12. Kakav odnos prema Jevrejima imaju Mile i Palika, a kakav naš inžinjer? Da li ih i inžinjer doživljava drugačijim od sebe i svojih prijatelja? (RAD NA TEKSTU PO GRUPAMA: učenici pronalaze opis susreta dječaka/inžinjera i jevrejskog dječaka i iznose svoja mišljenja.)

13. Da li su jevrejska djeca zaista drugačija od ostale djece? (Nisu, naravno. Imaju drugačije običaje i tradiciju, ali su djeca kao i sva druga djeca u Bosni i u svijetu.)

14. Kakva je uloga Mileta i Palike, a kakva inžinjera u ovoj «igri»? Zašto Mileta i Paliku pisac naziva lovcima? (RAD NA TEKSTU PO GRUPAMA: učenici pronalaze dio kada dječaci proganjaju jevrejske dječake, njihove opise u tom trenutku i daju svoje komentare.)

15. Kako dječak/inžinjer doživljava igru na početku, kako u sredini, kako na kraju? (RAD NA TEKSTU PO GRUPAMA: učenici pronalaze dijelove teksta koji nam otkrivaju dječakovo razmišljanje i emocije vezane za tu «igru».)

16. Zašto dječak pušta malog Jevreja da ode? (Zato što ne može i ne želi da mrzi. RAD NA TEKSTU PO GRUPAMA: učenici pronalaze onaj dio teksta  kojim argumentiraju ovu tvrdnju.)

17. Šta nakon toga biva? (Dječak biva prezren i odbačen iz društva. RAD NA TEKSTU PO GRUPAMA: učenici pronalaze dio teksta koji govori o ovome.)

18. Zašto Mile i Palika preziru svoga druga? (Zato što krši «pravilo igre».)

19. A šta je, zapravo, to njihovo glavno pravilo. (To je pravilo MRŽNJE prema DRUGOME.)

20. Kako inžinjer prihvaća to njihovo odbacivanje, da li pokušava da objasni o opravda svoj postupak? (Da.)

21. On, dakle, nije u stanju da mrzi kao njegovi drugovi, ali ipak ima potrebu da im se pravda. Zašto? (Zato što, kao i svaki čovjek, ima potrebu da bude prihvaćen od strane grupe, da bude pripadnik određene grupe. Te njegove dvije strane: nesposobnost da mrzi i strah od odbacivanja iz grupe najbolje možemo vidjeti na samom kraju pripovijetke. RAD NA TEKSTU: neko od učenika pronalazi taj dio teksta i čita ga naglas.)

22. Smatrate li da dječak uopće treba da se pravda, da li je on nešto pogriješio? (Dječak je potpuno ispravno postupio i nije trebalo da se pravda.)

TEMA: Neprijatno i bolno sjećanje na jedan dan djetinjstva.

IDEJA: Djetinjstvo sa sobom nosi mnogo igre i radosti, ali i tuge i patnje; ali s godinama koje dolaze poslije sve to pada u zaborav, jer «zaborav je smrt djetinjstva».

                         

ZAVRŠNI DIO (8 min.)

U završnom dijelu časa ponoviti ukratko najbitnije i  za domaći rad zadati učenicima da iz pripovijetke povade stilska sredstva kojima se pisac koristio pri stvaranju ove pripovijetke.