Školska godina: Razred: Datum:
Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i
književnost
Nastavna
oblast/tema: Književnost
Nastavna
jedinica: Marko Vešović: Na majčinom
grobu
Ciljevi časa: a) ODGOJNI
(vaspitni)............................................................................
..............................................................................................................
b) OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................
Struktura 1.
Uvodni čas 2. Čas upoznavanja sa
novom građom
Tip časa 3. Čas
uvježbavanja i primjene stečenog znanja
4. Čas
utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5.
Kombinovani čas
Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada
3. Rad u parovima 4. Individualni oblik rada
Nastavni objekti, 1. Nastavni objekti ..................
2. Nastavna sredstva ................
sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala
............. 4. Literatura ...............................
Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)
2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika
3. Metode zasnovane na riječima : monološke
dijaloške
rad
sa knjigom
SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA
UVODNI
DIO (7min.)
Postaviti učenicima nekoliko kontrolnih
pitanja.
1. Koje književne rodove imamo? (Epiku, liriku
i dramatiku.)
2. Koje književne vrste spadaju u liriku? (lirska
poezija)
3. Nabrojte mi vrste lirske poezije koje
poznajete! (ljubavna, rodoljubiva, socijalna, opisna, satirična, misaona/refleksivna)
4. Znate li od čega potiče naziv lirska? (Lirska
pjesma u antičko doba značila je pjesmu koja se pjevala uz pratnju lire /grč.
lyra/, po čemu je i dobila naziv.)
5. Koja je osnovna osobina lirske poezije u odnosu
na epsku? (Subjektivnost i neposrednost.)
GLAVNI
DIO: (30 min.)
Izražajno pročitati učenicima pjesmu, a
zatim ih pustiti da je samostalno pročitaju. Pitanjima uč. postepeno uključiti
u interpretaciju pjesme.
6. O čemu pjeva pjesnik u ovoj pjesmi? Ako smo
rekli da u lirskim pjesmama pjesnici iznose svoj subjektivni/lični stav o
nečemu/nekome, svoje emocije, o čemu pjesnik ovdje iznosi svoj stav? (O
smrti, ali i o životu. RAD NA PJESMI:
Pronaći stihove koji govore o smrti i one koji govore o životu!)
7. Kakav stav pjesnik ima o smrti, a kakav o
životu? (Kada pjeva o smrti osjeća se izvjesna rezigniranost, mirenja sa
sudbinom, priželjkivanja smrti.)
8. A otkuda potiču ti osjećaji, nisu li oni
proizašli iz pjesnikovog stava prema životu takvom kakav jest? Možemo li stoga
reći da Vešović ovdje prije svega pjeva o životu? (DA)
9. A kako
to on pjeva o životu i o kakvom životu pjeva? Podsjeća li vas ova pjesma na
neku vrstu jadikovke? Na šta se on žali? Da li iz ove pjesme možemo zaključiti
da je pjesnik religiozan? Kako tumačite sljedeće stihove:
Otkad počeše, blagi Bože,
Pokojni moji da se množe
10. Kada čovjek doživi da mu često/učestalo umiru
njegovi bližnji? Prisjetite se rata! (U ratu.) Dakle, pjesnik se žali na
težak život u ratu i obraća se Bogu sa blagi Bože pozivajući se pri tome na božiju milost i mi
bismo mogli pomisliti da je naš pjesnik religiozan. Međutim, jedan drugi stih
nas upućuje na nešto sasvim drugo, pronađite taj stih!
...Il tvoje stege, jaki Bože,
na dnevnom su vidjelu strože.
Ovdje uz imenicu Bog imamo pridjev jaki, a
naslućuje se i ton osude, pa i prezira.Ima li osude i prezira prema Bogu kod
vjernika? (Nema.)
Svjetlost je obično simbol života, rađanja, a tama
simbol smrti, ali obratite pažnju na pjesnikovco poimanje svjetlosti u
sljedećim stihovima:
Te krute
oštre sunčeve zrake-
Biju li s neba, ili iz rake?
Sunčeve
zrake dolaze sneba, ali u ovom RETORIČKOM PITANJU pjesnik gradi i jedan paradoks.
11. Prvo
da pojasnimo šta je to retoričko
pitanje, a šta paradoks. Zna li neko?
DEFINICIJA
1: Retoričko pitanje je stilska figura kojom se jedna misao iskazuje u obliku
pitanja na koje se ne očekuje i ne daje odgovor, već se njime samo izražava
pišćevo uzbuđenje s ciljem da se i kod čitalaca probudi isto osjećanje.
DEFINICIJA
2: Paradoks je stilska figura(grč. paradoxon-ono što je neočekivano) kojom se
izražava misao koja na prvi pogled zvuči protivrječna, a ustvari je veoma
istinita i duboka.
Da bi vam bilo jasno ispričaću vam jednu anegdotu.
Kada su velikog fizičara Ajnštajna zapitali šta misli o trećem svjetskom ratu u
kojem bi se upotrjebilo atomsko oružje, on je odgovorio: «O tom ratu ja ne bih
znao ništa da kažem, ali za četvrti svjetski rat znam sigurno da bi se vodio
strijelama i kopljima.»
12. Pa šta je u ovim stihovima paradoksalno?
Obratite pažnju na riječi koje se odnose na sunčeve zrake:krute, oštre,biju!
Zašto koristi ove riječi i zašto postavlja ovo naizgled besmisleno pitanje?(Očito je da da ovdje svjetlost ne simbolizira radost života i
rađanja jer «krute oštre sunčeve zrake
biju»; pjesnik samo nije načisto dolazi li ta tegoba i taj mukotrpni život-rat
i ubijanje, od samoga Boga(«s neba») ili su ovozemaljski. Zapravo, pjesnik je
načisto, samo je ovo retoričko pitanje, način da osudi i protestvuje protiv
svega.)
13. Protumačite mi posljednja dva distiha! Da nema
drugog distiha pomislili bismo da je pjesnik doista religiozan, i da pjeva
iskljuučivo o smrti, ali već u sljedećem distihu:
...Al dok njine humke se množe
sve izloženije naše su kože.
14. Čije kože?(Onih što
ostaju.)
Sjećate li se jedne pjesme iz rata Kemala Montena u
kojoj se kaže: ...sretan je prvi pogođeni...
Cijela Vešovićeva pjesma odgovara upravo ovom jednom
stihu, odnosno dala bi se tumačiti s tog aspekta, s aspekta negodovanja i
protesta ratu, stradanju i ubijanju, s aspekta klonuća pred svim i
priželjkivanja smrti da se više ne gleda zlo.
ZAVRŠNI DIO (8 min.)
Dz.: Zadati učenicima da napamet nauče pjesmu i
pokušaju je protumačiti na svoj način.
DOMAĆI I SAMOSTALNI RADOVI
UČENIKA:
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.