Nastavna priprema - PERFEKAT

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina:          Razred:   Datum:

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica:  Perfekt

Ciljevi časa: a) ODGOJNI: - navikavanje učenika na rad u parovima

                                                              - razvijanje takmičarskog duha kod učenika                        

                                                              - razvijanje kod učenika interesovanja za jezik                          

                           b) OBRAZOVNI: - upoznavanje učenika sa perfektom

                         c) FUNKCIONALNI: - razvijanje smisla za grupni i individualni rad

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                       dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO  (7 min):

U uvodnom dijelu časa propitati učenike ukratko o glagolskim vremenima koja su do sada učili:

- prezent,

- aorist,

- imperfekt.

GLAVNI DIO  (30 min):

Najaviti novu nastavnu jedinicu i ispisati njen naslov na tabli.

Reći učenicima da će se na ovom času upoznati sa još jednim prošlim glagolskim oblikom.

1. Koje smo još prošle glagolske oblike učili? (Aorist, imperfekat.)

Pročitati učenicima odlomak iz udžbenika «Aska i vuk», a potom i ispisati prvu rečenicu iz odlomka na tabli:

Ovo se desilo u ovčijem svetu na Strmim Livadama.

2. U kojem vremenu se desila ova radnja koju smo posebno označili? (U prošlom.)

3. Da li se ova radnja desila prije ili poslije trenutka govorenja? (Prije.)

ZAKLJUČAK: Perfekt je OSNOVNI glagolski oblik za isticanje prošlih radnji.

4. Šta znači to OSNOVNI? (Znači da u svakodnevnom govoru i sporazumijevanju najviše i uglavnom koristimo perfekt za isticanje nekih radnji koje su se desile u prošlosti.)

DEFINICIJA: Perfekat je složeni glagolski oblik kojim se iskazuje radnja koja se vršila/izvršila u prošlosti. Za razliku od aorista, kod perfekta se ne naglašava ni trajanje glagolske radnje (ograničeno ili neograničeno) niti se insistira na doživljenost glagolske radnje – PERFEKT JE, NAPROSTO, PROŠLO VRIJEME.

5. Zašto smo u definiciji rekli da je perfekt složeni glagolski oblik? (Da bi to saznali napišite podnaslov «Tvorba perfekta».)

Tvorba perfekta

Napisati na tabli sljedeće primjere:

                                                            ja sam radio,

                                                            ti si sjedio,

                                                            on je jeo,

                                                            mi smo pričali,

                                                            oni su vidjeli...

6. Šta možemo vidjeti iz ovih primjera? Kako se tvori perfekt? Od koliko glagola? (Od dva.)

7. Pa šta možemo reći; zbog čega je on složen glagolski oblik? (Pa upravo zato što se gradi od dva glagola.)

DEFINICIJA: Perfekt se tvori od kraćih (enklitičkih ili nenaglašenih) oblika PREZENTA POMOĆNOG GLAGOLA BITI I GLAGOLSKOG PRIDJEVA RADNOG koji se mijenja (konjugira). Tvori se od svršenih i nesvršenih glagola.

8. Da vidimo koji su to kraći (enklitički) oblici prezenta pomoćnog glagola BITI?

            jednina:                                               množina:

           

    1.l.  jesam (sam)                                         jesmo (smo)

    2.l.  jesi     (si)                                             jeste   (ste)

    3.l.  jest     (je)                                            jesu    (su)

(To su, dakle, nenaglašeni ili enklitički oblici prezenta pomoćnog glagola BITI.)

9. Međutim, perfekat se u dva slučaja može graditi i od dužih (naglašenih) oblika prezenta pomoćnog glagola BITI:

                                                                        prvi slučaj:

                                                            Jesam li to dobro čuo?

10. Kakva je ovo rečenica? (Upitna. Dakle, u slučaju kada pomoćnim glagolom započinjemo upitnu rečenicu, obavezno upotrebljavamo duži oblik pomoćnog glagola biti.)

11. Možemo li u uvom slučaju upotrijebiti njegov kraći oblik? Možemo li reći:

                                                            Sam li to dobro čuo? (Ne možemo.)

                                                                        drugi slučaj:

                                                        Ja jesam dobro čuo, ali ti nisi!

12. Zašto smo u ovoj rečenici upotrijebili dugi oblik pomoćnog glagola biti? (Zato što nešto želimo posebno naglasiti. Dakle, u slučaju kada želimo nešto posebno da naglasimo u rečenici upotrijebit ćemo puni oblik pomoćnog glagola BITI.)

13. Pogledajmo sljedeću rečenicu:

I bilo je siroče, jer je Aja upravo tih dana izgubila muža koga je mnogo volela.

 

 

14. Šta vidimo iz ovih primjera? (Vidimo da pomoćni glagol u perfektu u rečenici ne mora uvijek stajati uz glagolski pridjev radni.)

ODRIČNI OBLIK PERFEKTA:

15. Perfekt može imati i svoj odrični oblik:

            jednina:                                               množina:

     1.l. jesam (nisam)                                      jesmo (nismo)             odrični oblik se gradi tako

     2.l. jesi     (nisi)                                          jeste   (niste)                što se na kraći oblik pom.

     3.l. jest     (nije)                                         jesu    (nisu)                 gl. biti doda odrična

                                                                                                              riječca NE

                                                            ZADATAK:

16. Napravite odrični oblik za sva lica u primjeru ja sam pjevao:

            jednina:                                               množina:

  

   1.l.  ja nisam pjevao                                    mi nismo pjevali

   2.l.  ti nisi pjevao                                        vi niste pjevali

   3.l.  on/ona/ono nije pjevao/la/lo               oni nisu pjevali

KRNJI PERFEKT:

Ponekad se pomoćni glagol u tvorbi perfekta i izostavlja:

1.

Nešto strašno sijevnulo, udarilo u zemlju, meni zatutnjalo u glavi i pao k'o svijeća.

Vidi, vidi, gospodin stigao na vrijeme!

(U ovom slučaju izostavljen je pomoćni glagol da bi se postigla određena živos u pričanju pa se ovakvi slučajevi često susreću u književnim djelima.)

2.

Uporedite sljedeće rečenice:

Preplašeno je pogledala svoj lik u ogledalu.

Preplašeno se pogledala u ogledalo.

17. Zašto nismo rekli: Preplašeno se je pogledala u ogledalo? (Zato što se kod povratnih glagola u 3. l. jednine obično izostavlja pomoćni glagol. ç IZDIKTIRATI)

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

U završnom dijelu ponoviti sa učenicima najvažnije stvari o perfektu, a potom im podijeliti nastavne listiće na kojima treba da prepoznaju i izdvoje sve prezente.

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA:

Za domaći rad zadati učenicima da napišu deset rečenica u prezentu.