Nastavna priprema - PISANJE SLUŽBENOG PISMA

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina: Razred:    Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Kultura izražavanja

Nastavna jedinica: Pisanje službenog pisma (pojedincu i ustanovi – način obraćanja i

                                                            upotreba velikog i malog slova)

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                             ..............................................................................................................

                         b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                             ..............................................................................................................

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                         dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO  (7 min):

U uvodnom dijelu časa kao motivacijski dio, bez najavenastavne jedinice, pročitati dio jednog privatnog pisma:

                                                GOSPOĐI DE GRINJAN

                                                                                             Petak, 20. februara 1671.

Priznajem vam da neobično mnogo želim da znam kako ste; pomislite draga moja, da nisam imala vijesti poslije La Palisa. Ne znam ništa o vašem daljem putovanju do Liona, ni o vašem putu za Provansu: jednom riječju, jedem se, toliko sam nastrpljiva da to remeti moj mir. Uvjerena sam da će pisma stići; ne sumnjam da ste mi pisali; ali, čekam ih, a nemam ih: treba se utješiti i utucati vrijeme pišući vam...

Nakon ovog čitanja, postaviti učenicima sljedeća pitanja:

1. Šta mislite, šta bi bilo ovo što sam vam ja upravo pročitao?

2. Da li je to neka pripovijetka?

3. Ili možda pjesma?

4. Ili, pak, dio neke drame?

(OČEKIVANI ODGOVOR: To je dio pisma.)

Da. U pitanju je pismo.

5. Ko će nam reći šta je to pismo i zašto ljudi pišu jedni drugima? (Učenici daju svoje odgovore.)

6. Da li ste vi nekada od nekoga dobili pismo? Da li ste se s nekim dopisivali? (Učenički odgovori.)

Pisma su, djeco, veoma stara vrsta spisa; čak toliko stara da se njihov postanak gubi u tami vremena. To su spisi najčešće lične sadržine. Ona nastaju usljed ličnih potreba, ali mogu nastati i usljed društvenih ili kakvih drugih potreba. Pisma uspostavljaju ili održavaju odnose pisca sa članovima njegove porodice ili sa njegovim ličnim i poslovnim prijateljima.

Pisma su ranije bila veoma česta vrsta spisa; ona su zamjenjivala sva sredstva ličnog sporazumijevanja među ljudima. Danas, međutim, kada su tehnička sredstva za sporazumijevanje veoma razvijena i brojna (telefon, računar, telegraf, teleprinter, radio itd.), pisma kao sredstva za sporazumijevanje sve se manje pišu, a kao vrsta književnih djela skoro su iščezla.

Ono što čini posebnu karakteristiku običnih pisama jeste onaj lični, vrlo lični ton i stil u njima. Taj lični ton može da bude vrlo prisan, što zavisi, naravno, od prisnosti onih koji se dopisuju. U pismima službene sadržine, međutim, tog ličnog tona nema i takva vrsta pisama se piše po određenom šablonu o kojem ćemo mi nešto više govoriti na ovom času.

GLAVNI DIO  (30 min):

Najaviti nastavnu jedinicu: Pisanje službenog pisma i ispisati njen naslov na tabli.

Ispod toga napisati velikim štampanim slovom riječ PISMA i postaviti pitanje:

7. Šta smo rekli, kakva pisma mogu biti? (LIČNO ILI PRIVATNO I SLUŽBENO PISMO)

Nacrtati šemu:

                                                                        PISMA

                        privatno pismo                                                            službeno pismo 

Nas sada interesira kako se pišu službena pisma.

8. Možda će  neko od vas sada reći: A što će mi to. Zašto mi je potrebno da znam kako se pišu službena pisma? (Potrebno je znati iz mnogo razloga. Danas-sutra, kada završite svoje osnovno i srednje obrazovanje, a neki će završiti, vjerujem, i fakultete, mnogi od vas će se sjetiti, možda, ovog časa na kojem smo učili o tome kako pisati službeno pismo. Zašto? Zato što će vam u životu možda zatrebati kroz posao koji budete obavljali da redovito pišete službena pisma svojim poslovnim partnerima.)

Sada ćemo da vidimo kako se pravilno piše službeno pismo.

Na tabli nacrtati veliki pravougaonik koji bi trebao da predstavlja prazan list papira.

Evo, ovo nam je naš list papira na koji ćemo sada da ispišemo jedno službeno pismo.

Idemo korak po korak.

Prvo što moramo napisati jeste ko šalje službeno pismo i to se piše u gornjem lijevom uglu papira.

Zatim ispod toga pišemo datum kada smo poslali pismo.

Nakon toga odredimo sredinu papira i počinjemo sa uvodom koji se obično sastoji od kojima se iskazuje poštovanje prema onome kome se pismo upućuje: Poštovani gospodine/gospođo, Uvažena profesorice/profesore, itd. Bitno je da se nakon ovih uvodnih riječi stavlja zarez.

Nakon toga ispod počinjemo da pišemo tekst velikim početnim slovom, a u tekstu će se u najkraćem naći obrazloženje našeg pisma.

Nakon tog, glavnog dijela službenog pisma, slijede pozdravne riječi tipa: Uz iskreno poštovanje, itd. (i ovdje se na kraju stavlja zarez).

I na kraju se u donjem desnom uglu stavlja potpis pošiljaoca pisma: Direktor: ispod: Emir Harčin, prof.

 

         

         JU OŠ «Safvet-beg Bašagić» Gradačac

         Bosanska ulica 14

         Gradačac

          Datum: 28. april 2005. godine

              Poštovana nastavnice Pašić,

         Želimo Vas obavijestiti da će se dana 04. maja 2005. godine u 10 sati održati

         Svečana sjednica Nastavničkog vijeća JU OŠ «Safvet-beg Bašagić» Gradačac i

         prigodna svečanost povodom Dana škole. Pozivamo Vas da nam se kao naša

         dugogodišnja kolegica pridružite u obilježavanju ovog datuma. Radujemo se

         ponovnom susretu s Vama.

         Uz iskreno poštovanje,

                                                                                                            Direktor

                                                                                                   Emiray Harčin, prof

 

9. Vjerovatno vam je zapelo ta oko da smo ličnu zamjenicu za drugo lice množine pisali velikim slovom. Šta mislite zašto?

10. Prije nego što to saznamo, potrebno je da naučimo da se službena pisma mogu pisati određenim institucijama, kao i pojedinim osobama ( pojedincima).

Onda kada se službenim pismom obraćamo pojedincu, iz poštovanja koristimo oblik lične zamjenice za drugo lice množine i pišemo ga velikim početnim slovom.

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

U završnom dijelu ponoviti najvažnije i izdikrirati ponešto od izlaganog materijala.

Zatim učenicima zadati zadatak da na času svako za sebe napišu jedno službeno pismo nekoj zamišljenoj instituciji ili osobi po utvrđenom obrascu.

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA:

Za dz.: napisati jedno službeno pismo