Nastavna priprema - POTENCIJAL I

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina:          Razred:    Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: Potencijal I

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                             ..............................................................................................................

                         b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                             ..............................................................................................................

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                         dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO  (7 min):

Pročitati učenicjma pjesmu iz udžbenika «Da sam ja netko».

Postaviti sljedeća pitanja:

1. Zašto se u pjesmi ponavlja stih: Da sam ja netko?  Objasnite njegovo značenje.

2. Šta vam se u pjesmi najviše dopada?

3. Kakav bi bio svijet da si ti «netko»?

4. Možete li iz stihova ove pjesme odrediti vrijeme radnje? (Ne možete.)

Ovim glagolima nije iskazano vrijeme vršenja glagolske radnje, nego odnos glagolskog sadržaja prema stvarnosti.

GLAVNI DIO  (30 min):

Zalijepiti na tablu pano sa glagolskim oblicima i navesti učenike da na primjerima iz pjesme odrede koji se glagolski oblik najčešće pojavljuje.

                                                                                    (očekivani odgovor: potencijal I)

Napisati naslov na tabli.

DEFINICIJA: I potencijal I je glagolski način – ne iskazuje vrijeme.  Njime označavamo MOGUĆNOST, ŽELJU, POGODBU da se određena radnja vrši ili izvrši.

Potencijal se još naziva i kondicional (pogodbeni način/mogući način).

TVORBA POTENCIJALA I:

Za razliku od imperativa, potencijal I je složeni glagolski oblik  i tvori se od nenaglašenog aoristnog oblika pomoćnog glagola BITI i GLAGOLSKOG PRIDJEVA RADNOG glagola koji se mijenja.

Primjeri.

Šetala bih, ali nemam vremena. (želja)

Kad bi mogao, volio bi putovati. (želja)

Zar ne bismo mogli koji dinar prištedjeti. (mogućnost)

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

U završnom dijelu dati nastavne listiće za vježbu po grupama:

Nastavni listić 1: voljeti, misliti, pjevati, raditi, čekati ç izmijenjaj ove riječi u potencijalu I kroz sva lica jednine i množine.

Nastavni listić 2: čitati, galamiti, rušiti, zviždati, crtati ç izmijenjaj ove riječi u potencijalu I kroz sva lica jednine i množine.

Nastavni listić 3: vjerovati, govoriti, kuhati, igrati, peći ç izmijenjaj ove riječi u potencijalu I kroz sva lica jednine i množine.

Nastavni listić 4: obojiti, pokriti, skinuti, rastaviti, leći ç izmijenjaj ove riječi u potencijalu I kroz sva lica jednine i množine.

Nastavni listić 5: letjeti, skočiti, plivati, otkinuti, baciti ç izmijenjaj ove riječi u potencijalu I kroz sva lica jednine i množine.

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA:

Napisati 10 glagola u infinitivu i zatim ih izmijenjati u potencijalu I kroz sva lica jednine i množine.