Nastavna priprema - PRELAZNOST GLAGOLA

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina:          Razred:   Datum:

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: Prelaznost glagola: prelazni i neprelazni gl. (povratni gl.)

Ciljevi časa: a) ODGOJNI: - navikavanje učenika na rad u parovima

                                                              - razvijanje takmičarskog duha kod učenika                        

                                                              - razvijanje kod učenika interesovanja za jezik                          

                           b) OBRAZOVNI: - upoznavanje učenika sa prelaznošću glagola

                         c) FUNKCIONALNI: - razvijanje smisla za grupni i individualni rad

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                       dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO  (7 min):

1. U uvodnom dijelu časa ponoviti s učenicima koliko vrsta riječi imamo u našem jeziku, kako ih dijelimo i koje su to sve vrste riječi.(10 vrsta riječi – 5 promjenljivih i 5 nepromjenljivih. Promjenljive su: imenice, zamjenice, glagoli, pridjevi i brojevi. Nepromjenljive su: prilozi, prijedlozi, zamjenice, veznici, uzvici i riječce ili partikule.)

2. Šta su glagoli? (Glagoli su promjenljiva vrsta riječi koje označavaju radnju, stanje i zbivanje.)

3. Navedite nekiliko glagola koji označavaju radnju! (voziti, plivati , pisati, čitati, vidjeti, šetati itd.)

Potom najaviti nastavnu jedinicu i ispisati naslov na tabli.          

GLAVNI DIO  (30 min):

Dakle, već smo naučili da razlikujemo gl. po njihovom značenju (gl. radnje, stanja, zbivanja).

1. Navedite mi  po jedan gl. koji označava radnju, stanje, zbivanje! (pisati, spavati, grmiti)

Sad se vi pitate kakvi su to prelzni, a kakvi neprelazni gl., tačnije šta to gl. prenose i na šta prenose? Mi ljudi prenosimo jedni drugima bakcile, zarazu – zato kada bolujemo od gripe, žutice ili neke druge zarazne, prelazne bolesti moramo da se izolujemo od drugih ljudi dok es ne izliječimo; zatim jedni drugima prenosimo ljubav, poštovanje lijepo raspoloženje, ali i mržnju i ružno raspoloženje, jer  ako nekoga volimo, prenosimo tu ljubav na njega pa će i on nas da voli i obratno.A šta to gl. prenose? Gl. djeco, mogu da prenesu samo svoju radnju, i to, ne na druge gl., nego na imenice ili na neke druge imenske riječi (pridjevi, lične zamjenice ). Ali, da bi se radnja prenijela sa gl. na imenicu ili imensku riječ imen. ili imenska riječ se mora

nalaziti u akuzativu bez prijedloga.

       

DEFINICIJA: Prijelazni gl. su oni gl. koji označavaju radnju, a uz koje može stajati imenica ili neka druga imenska riječ u akuzativu bez prijedloga i na koju prelazi  odnosno prenosi se gl. radnja.

PRIMJERI:

1. Juče sam pročitala knjigu i ispisala lektiru.

2. Oprala sam ruke i namazala ih kremom.

3. Obukao je patike  i istrčao napolje.

4. Mama je napravila ručak, a ja sam oprala suđe.

5. Juče smo posjetili nenu i popili s njom kahvu.

Međutim, svi gl. ne prenose svoju radnju na imenice ili imenske riječi; oni svoju radnju škrto čuvaju samo za sebe. Ti gl. nazivaju se neprijelazni glagoli.

  

DEFINICIJA: Neprijelazni gl. su oni gl. koji ne označavaju radnju( gl. stanja i zbivanja), povratni gl., kao i oni gl. koji označavaju radnju ali uz koje ne stoji imenica ili neka imenska riječ u akuzativu bez prijedloga nego u nakom drugom padežu.

Krenimo redom. Šta su to povratni gl.? Povratni gl. su oni gl. uz koje stoji povratna zamjenica se koja se uvijek može zamijeniti punim oblikom sebe. Ti povratni gl. nazivaju se pravi povratni glagoli i njihova radnja se prenosi na subjekat, a ne na imenicu koja stoji uz njih; zato su oni neprelazni gl. (Ja se čuvam. – Ja sebe čuvam. Ona se češlja. – Ona sebe češlja. Djeca se kupaju. – Djeca sebe kupaju.)

Povratni gl. kod kojih se povratna zamjenica se ne može zamijeniti punim oblikom sebe nazivaju se nepravi povratni glagoli. Oni najčešće označavaju stanje, a ne radnju, pa su zbog toga neprelazni glagoli.( Dječak se naljutio. Nena se razboljela. Mi smo se smijali.) Nepravi povratni gl. su i gl. tipa:igrati se, takmičiti se, boksati se  itd.

     

Rekli smo, dakle, da su prelazni gl. samo oni koji označavaju radnju i uz koje stoji imen. ili imen. riječ u akuzativu bez prijedloga. Može li mi neko reći kako glasi pitanje za akuz.? (koga? Šta?). Znači, da bismo odredili u kojem padežu se nalazi imenica koja stoji uz gl., postavljamo sebi pitanje koga? (sam zagrlio?,sam sreo?, sam nahranila?), ili pitanje šta?( sam pročitala?, sam napisala?).

PRIMJERI:

1. Zagrlio sam majku. (Koga sam zagrlio?)

2. Sreo sam prijatelja. (Koga sam sreo?)

3. Pročitala sam knjigu. (Šta sam pročitala

4. Napisala sam zadaću. (Šta sam napisala?)

Ako ne možemo pronaći odgovor na ova pitanja, a možemo odgovoriti na pitanja: gdje?, kuda?, kako?, s kim?, čime?, onda riječ koja stoji uz glagol nije u akuz. Nego u nekom drugom padežu, a glagol je neprelazni.

PRIMJERI:

1. Trčao sam ulicom. (Kuda sam trčao?)

2. Plivao sam u moru. (Gdje sam plivao)

3. Šetala sam s mamom. (S kim sam šetala?)

4. Vozili smo se autom. (Čime smo se vozili?)

5. Lijepo smo se družili. (Kako smo se družili?)

ZAVRŠNI DIO  (8 min)

Izvesti zaključak i vježbati na primjerima.

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA:    

Napisati 5 rečenica sa prelaznim i 5 sa neprelaznim glagolima!