Nastavna priprema - REČENICA

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina:          Razred:              Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: Rečenica (izjavne, upitne i usklične rečenice)

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                             ..............................................................................................................

                         b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                             ..............................................................................................................

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                        dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO  (7 min):

U uvodnom dijelu časa izvršiti ponavljanje već stečenih znanja uz kontrolna pitanja:

1. Šta je to glas? (Najmanja jezička jedinica koja nema zanačenja.)

2. Šta nastaje udruživanjem glasova? (Riječi.)

3. A šta kada se udruže riječi? (Rečenice, a isto tako prije nastanka rečenice može da nastane i sintagma u zavisnosti od toga koje su se riječi udružile jedna s drugom.)

GLAVNI DIO  (30 min):

Najaviti nastavnu jedinicu i ispisati njen naslov na tabli.

- Dakle, danas ćemo govoriti o rečenici i o vrstama rečenica.

- Mi se svakodnevno sporazumijevamo  govorom i prenosimo jedni drugima određene informacije. Drugim riječima, mi svakodnevno razmjenjujemo mnogo informacija između sebe. U tim našim razgovorima i razmjenama informacija služimo se rečenicama kao sredstvom za oblikovanje naših misli koje želimo da izrazimo putem govora ili pismenog puta.

4. Od čega se sastoji rečenica? (Od riječi.) 

                        A                                                                   B                                                                    

            ima, brat, Aida                                                          Aida ima brata

5. Koja je razlika između ova dva skupa?

U SKUPU A riječi su poredane bez reda i smisla i ne daju nam  nikakvo obavještenj eili informaciju.

U SKUPU B riječi su, pak, poredane po redu i nekom smislu, one su upućene jedne na drugu i povezane jedna s drugom tako da nam pružaju jednu obavijest koja nam je jasna i precizna.

6. Šta iz ovoga možemo zaključiti? Da li svaki skup riječ čini rečenicu? (Ne čini, naravno. Svaki skup riječi nije rečenica.)

DEFINICIJA: Rečenica je onaj skup riječi kojim prenosimo neku obavijest. Rečenica je, dakle, obavijesna (komunikacijska) jedinica).

Rečenica u procesu komuniciranja se upotrebljava u svrhu ostvarivanja različitih ciljeva, pa tako imamo i nekoliko vrsta rečenica.

PODJELA REČENICA S OBZIROM NA NJIHOVU CILJNU USMJERENOST:

1.

IZJAVNE (OBAVJEŠTAJNE REČENICE)

Primjeri:

                        Niko među njima nije poštar.

                        Ulica lipa je vrlo stara ulica.

7. Šta mislite sa kojim ciljem smo upotrijebili ove rečenice? (S ciljem da se njima prenese neka OBAVIJEST.)

DEFINICIJA: Dakle, rečenice upotrijebljene sa ciljem da se njima prenese neka obavijest nazivaju se IZJAVNE (OBAVJEŠTAJNE) REČENICE. Iza ovih rečenica stavljamo tačku.

2.

UPITNE (INTEROGATIVNE) REČENICE

Primjeri:

                        Dakle, hoćeš li sada otključati vrata?

                        Zašto ne odgovorite na pozdrav?

8. Sa kojim su ciljem ovdje postavljene ove rečenice? (Ovim rečenicama, kao što vidimo, nešto pitamo.)

DEFINICIJA: Rečenice čiji je cilj da zadrže neku obavijest, da pitaju, nazivaju se UPITNE ili INTEROGATIVNE REČENICE. Iza ovih rečenica stavljamo upitnik.

3.

POTICAJNE (USKLIČNE) REČENICE

Primjeri:

                        Hajde, vodi me, Šapice!

                        Uhvati ga za desnu ruku!

                        Nemoj me nasmijavati, Veliki Tome!

9. Šta je iskazano u prvoj rečenici? (Neko NAREĐENJE.)

10. Šta u drugoj? (Neko UPOZORENJE.)

11. A šta u trećoj? (MOLBA.)

DEFINICIJA: rečenice čiji je cilj da se sagovornik potiče na neku radnju nazivaju se POTICAJNE REČENICE. Taj poticaj se prepoznaje kao zapovijed, molba, zahtjev, naređenje, upozorenje i sl. Ako poticajnim rečenicama govornik iskazuje svoja osjećanja (radost, iznenađenost, uzbuđenost, ljutnju...), iza tih rečenica pišemo uskličnik (uzvičnik). Takve rečenice se nazivaju USKLIČNE REČENICE.

IZGLED TABLE:

ŠEMA:

KOMUNIKACIJSKI CILJ

 

a) da se                                                b) da se                                              c) da se

    prenese obavijest                                 zatraži obavijest                              sagovornik

                                                                                                                          potakne na nešto

 

     IZJAVNE                                            UPITNE                                      POTICAJNE

     (OBAVJEŠTAJNE)                           REČENICE                                REČENICE

     REČENICE                                                                                             USKLIČNE

     (.)                                                          (?)                                               (!)           

ZADACI ZA VJEŽBU:

12. Odredite vrstu rečenice i na kraju stavite odgovarajući pravopisni znak:

            Svaka je mladost lijepa          (   )

            Šta ti je, šta plačeš                  (   )

            Ne ljuti se, sestro                    (   )

            Lastavica je letjela cijeli dan (   )

            Neću biti ničiji poštar             (   )

13. Sjetite se nekih uskličnih rečenica koje služe kao upozorenje.

            Pazi mine!       Čuvaj se psa!              Visoki napon!

Nezaposlenima ulaz zabranjen!         Ne gazi travu!

Zabranjen ulaz životinjama!

14. Dopunite sljedeće  rečenice:

            Svaki predmet može biti........................................     (izjavna rečenica)

            I, da znaš................................................................     (usklična rečenica)

            Zar si mogao..........................................................     (upitna rečenica)

15. Pretpostavimo da ste zalutali u šumi, u nepoznatom gradu ili sl. Šta ćete upitati osobe koje sretnete? Napišite te rečenice u vaše sveske.

16. od ljedećih skupova riječi napravite rečenice koje imaju smisla i odredite da li su to izjavne, upitne ili usklične rečenice:

Mirsad, znati, napamet, pjesmu (Mirsad zna napamet pjesmu. - izjavna)

Znati, put, škola, do, li (Znate li put do škole? – upitna)

Već, pričati, jednom, prestati (Prestani već jednom pričati! – usklična)

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

U završnom dijelu još jednom ponoviti najvažnije definicije i primjere za sve tri vrste rečenica u bosanskome jeziku.

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA

Za domaću zadaću zadati učenicima da napišu po pet izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica.