Nastavna priprema - ROMSKA KULTURA I OBIČAJI

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina:          Razred:    Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Književnost

Nastavna jedinica: Romska književnost i običaji

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                             ..............................................................................................................

                         b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                             ..............................................................................................................

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                         dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO  (7 min):

U proteklin nekoliko mjeseci uopznali smo se sa književnim djelima nekolicine bh. pisaca.

Kada govorimo o književnosti BiH moramo znati da se ona može podijeliti na bošnjačku, srpsku, hrvatsku, jevrejsku, romsku i još neke.

1. Zašto vršimo takvu podjelu? (Zato što su to pisci ili djela koja govore o životu bošnjačkog, srpsko, hrvatskog, jevrejskog ili romskog naroda.)

2. Da li smo mi obrađivali neko djelo iz bošnjačke književnosti?

 

3. A iz srpske?

4. A iz hrvatske?

5. A iz jevrejske?

6. A iz romske?

Dakle, obrađivali smo samo neka književna djela iz srpske, hrvatske i bošnjačke književnosti.

GLAVNI DIO  (30 min):

Danas ćemo da ovaj čas posvetimo jednoj veoma bogatoj, interesantnoj i značajnoj vrsti umjetničkog, književnog stvaralaštva u Bosni i Hercegovini.

Govorit ćemo o ROMSKOJ KNJIŽEVNOSTI, NJIHOVOJ KULTURI, OBIČAJIMA I PREDANJIMA.

  

Napisati naslov na tabli:  ROMSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST

Romska književnost i kulturna tradicija je veoma bogata i raznovrsna. Za Rome su vezane mnogoborjne legende i običaji koji ih prate kroz čitav život.

Interesantno je da u romskoj književnosti razvijenija usmena narodna od pisane književnosti.

7. Šta je to usmena narodna književnost?

8. Šta je pisana književnost?

DEFINICIJA: U romskoj književnosti je usmena književnost, predanja, običaji i tradicija uopće mnogo razvijenija od pisane književnosti.

To, naravno, ne znači da Romi nemaju pisanu književnost. Mnogi pisci pisali su o romskoj kulturi i njihovom životu.

Neki od njih su: MIROSLAV ANTIĆ, BISERA ALIKADIĆ, MUHAREM SERBEZOVSKI  i dr.

Sada ćemo da se upoznamo sa jednom pjesmom Miroslava Antića koja se zove «Danijela»:

Danijela

Svi imaju usred grudi

nešto čime žive.

Neko ima crven cvet.

Neko ima slatku pčelu.

Neko sunce, ili potok,

ili šaren propeler.

Svi imaju usred grudi

neko lepo srce.

Ja ukrala jedan sat

i sakrila pod rebra.

Da ne budu grudi prazne.

Da ne duva kroz njih vetar.

Da ja imam nešto živo unutra.

Lepo možeš da ga čuješ

Kako kuca pod košuljom.

Ako misliš da je srce,

varaš se.

Srce mi je u petama

otkad sam se rodila.

                        Miroslav Antić

Ovo je pjesma o koja govori o životu romskog naroda.

9. Šta Danijela kaže u prvoj strofi? (Da svi u grudima imaju nešto, a to nešto je srce kojim žive.)

10. Šta kaže u drugoj strofi i zašto stalno spominje riječ NEKO? Da li kada ona kaže neko tu ubraja i samu sebe? (Ne. Ona misli na druge ljude od kojih neko u grudima ima crven cvijet, neko slatku pčelu, neko sunce ili potok ili šareni propeler.)

11. U trećoj strofi Danijela ponovo u svom ispovijedanju izjednačava ljude. Zašto to čini? (Pa zato što svi ljudi i jesnu jednaki bez obzira u kojoj su vjeri rođeni, da li crnci ili bijelci itd.)

12. Šta je ona uradila? (Ukrala sat i stavila ga u grudi da one ne budu prazne, da kroz njih ne puše vjetar. – Zašto SAT? Zato što on kuca kao srce i odbrojava nam vrijeme do smrti kao i srce.)

13. Kada kažem osjećam se prazno?

14. Kada kroz neku kuću puše vjetar? Kakva je to kuća? (Tu, ustvari, i nema kuće. U ovoj strofi je izražena romska svijest o prirodi kao univerzalnoj kući, o čitavom svijetu koji može postati njihova kuća ako to oni samo požele.)

15. U zadnjoj strofi nam se otkriva nešto što je duboko ukorijenjeno u romsku kulturu i tradiciju. Šta mislite šta je to kada Danijela kaže:

Ako misliš da je srce,

Varaš se.

Srce mi je u petama

otkad sam se rodila.

(Ovdje je iskazana taj romski nemirni i pustolovni duh koji ih ne veže za jedno mjesto, nego ih stalno pokreće dalje i dalje.)

PODIJELITI UČENICIMA KOPIJU OVE PJESME I ZADATI IM U ZADATAK DA JE PREPIŠU U SVOJE SVESKE KOD KUĆE.

Pored pisane književnosti, Romi imaju i veoma bogatu usmenu književnost. Njihova tradicija i običaji su veoma bogati i interesantni.

Sada ću da vam pročitam nešto iz romske tradicije i njihovih običaja što je veoma interesantno:

«Romi pojam običaja tumače riječima: 'Naši stari su tako radili i mi tako radimo. Tako treba da bude.' Običaji prate Rome od kolijevke do groba. Kad se dijete rodi 'uvodi' se u svijet presjecanjem pupčane vrpce. Prvo mu se na glavu stavlja crvena krpa, a zatim mu se crveni vuneni konac vezuje oko ruke i pravi mu se crvena amajlija. Sve se to radi da mu se osigura srećno djetinjstvo.

Poslije sedam dana suđaje (urme) određuju sudbinu djeteta, a majka ne smije da spava te noći 'da sreća djeteta ne bi zaspala'. Prema predanju suđaje žive na dvoru kraljice Kašali, ' koja tka košulju dobre sreće.' Zajedno s kraljicom one su izgradile dvorac gigantske ptice Čarani, koju proguta vatra svake 999. godine, a ona se onda ponovo rađa iz pepela, kao feniks.

Prema predanju, novorođenče treba prvo prisloniti na desnu stranu grudi, zato što je u romskoj tradiciji desna strana 'dobra strana'.

Mnogobrojni običaji prate život djeteta do puberteta, kada se raznim obrdima uvodi u svijet odraslih. Tradicionalnu romsku svadbu sačuvali su Kalderaši i Lovari. U ovoj ceremoniji mladoženja kleči na lijevom koljenju, a mlada na desnom, okrenuti licem u lice. Kum stavlja komadiće hljeba na njihova koljenja i posipa ih solju. Mladoženja ustima uzima hljeb sa mladinog koljenja, a ona sa njegovog. Dok jedu hljeb, kum pjeva: 'Neka vas prati dobra sreća. Čak i da hljeb i so postanu neprijatelji, vi živite u sreći i slozi!'»

Kada govorimo o romskoj kulturi i književnosti, ne smijemo zaboraviti na njihove nardone pjesme i muziku koja spada u jednu od najmelodičnijih i najegzotičnijih muzičkih izraza.

Ovdje ću spomenuti jednog romskog umjetnika koji piše poeziju, romane, bavi se proučavanjem romske kulture i tradicije, umjetnika koji i pjeva romske narodne pjesme, i umjetnika koji je, čak, preveo Kur'an na romski jezik. Radi se o Muharemu Serbezovskom, vrsnom interpretatoru romskih narodnih pjesama, od kojih ćete sada jednu i poslušati u njegovoj interpretaciji.

Inače, romske pjesme su po nekim svojim karakteristikama veoma slične sevdalinkama.

Poslušajmo, dakle, ovu romsku narodnu pjesmu koju je Serbezovski preradio i otpjevao. A poslje ćemo poslušati i još jednu.

Pustiti učenicima na kasetofonu pjesme «Čija li si» i «Đelem, đelem».

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

U završnom dijelu ponoviti učenicima najvažnije i kao zaključak izvući sljedeće: treba uvažavati, proučavati i interesovati sa za običaje i kulturu drugih jer na taj način obogaćujemo vlastiti identitet.

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA: