Nastavna priprema - SA DJECOM

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina:          Razred:              Datum:

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Književnost

Nastavna jedinica: „Sa djecom“, Svetozar Ćorović

Ciljevi časa: a) ODGOJNI: razvijanje ljubavi i interesovanja za književnost, razvijanje osjećaja za estetsko

                         b) OBRAZOVNI: upoznavanje sa novim knjževnim djelom i njegovim autorom, usavršavanje učeničkog

                                                         usmenog i pismenog izražavanja i upoznavanje sa pojmom crtice

                           c) FUNKCIONALNI: razvijanje sposobnosti zapažanja, razlikovanja; podsticanje stvaralačke mašte;

                                                                osposobljavanje učenika za iznošenje vlastitog kritičkog mišljenja, ali i za uvažavanje

                                                                tuđeg i drugačijeg

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

                      6. Čas analize i ispravke

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti,  

sredstva i pomagala:   tabla, kreda, nastavna  priprema, živa riječ učenika i nastavnika, sveske...

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim radovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                       dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO  (15 min):

Postaviti učenicima nekoliko kontrolnih pitanja:

1. Nabrojte književne rodove!

2. Koje su epske, koje lirske, a koje dramske književne vrste?

3. Šta je to anegdota i koje su njene osobine?

GLAVNI DIO  (35 min):

Najaviti nastavnu jedinicu i učenicima izdiktirati definiciju crtice: Crtica je kraće prozno djelo u kojem se sažeto opisuje događaj, kazuju misli i ispoljavaju jača osjećanja. Završetak crtice je neočekivan. U njoj nema puno likova niti puno događaja.

Zatim tečno i izražajno čitam crticu „Sa djecom“, nakon čega slijedi interpretacija pomoću pitanja.

4. Ko je glavni lik ove crtice?

5. Koji je događaj opisan?

6. Kako drugi ljudi gledaju na Ahmet-agu i njegovo igranje sa djecom? Potkrijepi  citatima!

7. Da li je Ahmet-aga zaista podjetinjio ili postoji neki drugi razlog njegovog druženja sa djecom?

8. Koje oblike kazivanja imamo u ovoj crtici?

9. Šta o Ahmet-agi saznajemo iz njegovih monologa? Potkrijepi  citatima!

10. Šta mislite koje je glavno osjećanje u ovoj crtici?

11. Boji li se Ahmet-aga samoće?

12. Da li je to jedan od razloga zašto se igra sa djecom? Potkrijepi citatima!

13. Zašto Ahmet-agu progoni misao da je iznevjerio svoje pretke?

14. Koji je s tim u vezi strah prisutan kod Ahmet-age?

15. Kakav je Ahmet-aga zapravo?

16. Kako on „kupuje“ djetinju ljubav i pažnju“

17. Da Ahmet-aga nije iskren i brižan, da je grub, da li bi mogao pridobiti dječiju pažnju i naklonost grošima i slatkišima?

18. Mislite li da su mala djeca u stanju da osjete nečiju iskrenu ljubav i pažnju?

19. Da li je Ahmet-aga bio iskren sa djecom?

20. Djeca su na kraju opet odlazila svako svojoj kući, a Ahmet-aga je ostajao sam, nesretan i tužan. Šta mislite zašto nije nikome govorio o svojoj tuzi?

21. Mislite li da bi u sredini u kojoj je živio Ahmet-aga mogao naići na razumijevanje sredine što nije oženjen ili bi ga i oni prekorili?

22. Kakva je sredina u kojoj je živio Ahmet-aga?

Djeca dobivaju zadatak da odrede temu i ideju koje ispisujem na tabli, a poslije zajednički biramo onu koja najviše odgovara.

STILSKE FIGURE: epitet, komparacija, onomatopeja  - ispisujem na tabli

STIL: Ahmet-agino narječje – ikavica – rad na tekstu

KAKO JE PREDSTAVLJENA AHMET-AGINA DRAMA: (monolozima, njegovim promišljanjima o sebi, o svom životu)

KAKO PISAC OSTVARUJE DINAMIKU: (oposivanjem djece, njihovog pokreta i igre)

ZAŠTO JE KRAJ NEOČEKIVAN? DA LI STE OČEKIVALI DA ĆE STARAC DA ZAPLAČE? ŠTA NAM TO GOVORI? – (Govori nam koliko je velika Ahmet-agina bol i tuga zbog „propuštenog“ života. U strahu da ne propusti život ženidbom i obavezama prema ženi i djeci, Ahmet-aga nije ni slutio da će mladost jednog dana proći i da će se tek sada osjetiti kao čovjek koji je život protraćio i ostao sam.)

ZAVRŠNI DIO  (5 min):

Ukratko ponoviti najvažnije i zadati za dz da napišu sastav na temu „Jednog dana svi ćemo ostariti“.