Nastavna priprema - SVE MOJE CIPELE

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina:          Razred:   Datum:

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Književnost

Nastavna jedinica: «Sve moje cipele», Kemal Mahmutefendić

Ciljevi časa: a) ODGOJNI: - razvijanje ljubavi prema književnosti

                                              - osposobljavanje za samostalni rad

                         b) OBRAZOVNI: upoznavanje sa jednim književnim djelom

                         c) FUNKCIONALNI: - razvijanje mašte, sposobnosti zapažanja, zaključivanja i sintetiziranja

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                      4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                      5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                             3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

Nastavni izvori,

sredstva i pomagala: zvučna čitanka, uždbenici, kreda, tabla, sveske

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                    2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                    3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                         dijaloške

                                                                                      rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO  (7 min):

U uvodnom dijelu časa ponoviti sa učenicima književne rodove: epiku, liriku i dramatiku.

1. U koji književni rod spadaju pripovijetke? (U epiku.)

Najaviti učenicima da će se na časku upoznati sa jednim književnim djelom, jednom pripovijetkom bh. pisca.

GLAVNI DIO  (30 min):

U glavnom dijelu časa napisati naslov nastavne jedinice na tabli i pristupiti izražajnom čitanju same pripovijetke.

Nakon čitanja ostaviti vremena da učenici sami razmisle i srede utiske o priči i da iznesu svoja mišljenja koja dežurni zapisničar zapisuje na tabli.

2. Šta bi bila tema ove priče? (Cipele)

3. Šta je po vama neobično u vezi sa ovom pričom:

            a) to što su cipele uzete za motiv priče ili

            b) kako se o njima priča?

4. Zatražiti od učenika da obrazlože odgovor.

5. U čemu je po vama ova priča slična BAJCI? (Zato što sipele imaju ljudske osobine.)

6. Kako zovemo tu stilsku figuru u kojoj neživoj prirodi dajemo osbine živih bića? (Personifikacija.)

7. RAD NA TEKSTU: PRONAĐITE U PRIČI MJESTA GDJE CIPELE IMAJU LJUDSKE OSOBINE.

8. Zašto je pisac svojim cipelama dao ljudske osobine:

            a) zato što je s njima drugovao u djetinjstvu i mladosti,

            b) zato što ih je uvijek istinski doživljavao kao žive ili

            c) zato što su ga kao zrelog čovjeka asocirale (podsjećale) na prošlost?

9. Ko je u ovoj priči pripovjedač i u kojem licu pripovijeda? (Pripovjedač je sam PISAC i on priča u 1. licu.)

10. Dakle, ovo je autobiografija. Šta je autobiografija? (To je opisivanje vlastitog života.)

11. UPOREDIMO OVU PRIČU SA PRIČOM «GROMOVO ĐULE». KOJE SU SLIČNOSTI U OVE DVIJE PRIČE? (I U JEDNOJ I U DRUGOJ PISAC PRIČA SVOJU AUTOBIOGRAFIJU I VRAĆA SE U DJETINJSTVO DA OPIŠU NEKE DOGAĐAJE.

12. Šta opisuje Skender Kulenović u «Gromovom đuletu»? (Opisuje jedno olujno veče.)

13. A šta opisuje Kemal Mahmutefendić u svojoj priči? (Opisuje sve cipele od svog najranijeg djetinjstva pa do zrelih godina koje je imao i sa kojima se morao rastati kada su postale stare i iznošene.)

13A. Kako se zove način pripovijedanja kada se pisac vraća u prošlost i opisuje neke prošle događaje? (Takvo pripovijedanje zove se RETROSPEKTIVNO PRIPOVIJEDANJE ili pripovijedanje unazad.)

14. U kojem vremenu se odvija glavni dio (zaplet) priče? (U prošlom vremenu.)

15. A u kojem vremenu uvodni dio i rasplet (kraj)? (U sadašnjem vremenu.)

16. u ovoj priči imamo dva dominantna motiva cipela:

            a) motiv radosnih cipela i         Rasporediti učenike u grupe i dati im zadatak da jedni

b) motiv tužnih cipela.              izdvoje dijelove gdje se su cipele radosne, a gdje su

                                                                 tužne.

17. Gdje završavaju sve stare sipele? (Na smetljištu.)

18. Šta to smetljište predstavlja za te stare, odbačene cipele? (GROBLJE, predstavlja njihovu smrt)

19. Da li nam to nešto više govori i o životu samog pisca? Da li se i on kako koje njegove cipele «umiru» i on sve više približava svojoj vlastitoj smrti? (Da. Upravo pisac govori o svojim cipelicama koje je imao kao mali pa onda reda niz cipela kako je odrastao sve do trenutka u kojem nam priča o tome s ciljem da ukaže ŽAL ZA PROHUJALIM DJETINJSTVOM i sluti dolazak starosti i na kraju SMRTI.)

20. Zašto se na početku priče kao i na njenom kraju pojavljuju ŽUTE CIPELE, zašto ne crvene, plave ili crne?

21. Na šta nas asocira žuta boja? (Na jesen, na žuto lišće koja opada sa grana drveća.)

22. A šta simbolizira JESEN? (Jesen simbolizira dolazak ZIME koja opet simolizira smrt, zamiranje prirode.)

23. Pa zašto se onda pisac odlučuje da kao odrastao čovjek kupi sebi baš te žute cipele? (Zato što se osjeća umornim, već dobrano ostarjelim čovjekom, koji polagano vehne kao i list na grani drveta – to je zapravo priča o čovjeku koji predosjeća da se životu bliži kraj i da dolazi smrt i zato se vraća u djetinjstvo da bi makar u mašti, ponesen svojim sjećanjima ponovo mogao da obuje ovoje dječačke cipelice i da se osjeća kao dijete.)

24. Pročitati učenicima sljedeći odlomak iz priče: «O TIM CIPELAMA HOĆU DA VAM PRIČAM. ALI NE SAMO VAMA, NEGO I ONOM DJEČAKU, KOJI JOŠ ŽIVI U MENI, KOJI JE SVOJE CIPELE DOŽIVLJAVAO KAO ŽIVA BIĆA, KAO LIČNOSTI KOJE IMAJU SVOJE LICE I SVOJU DUŠU.»

(Prodiskutovati sa učenicima o poenti ovog odlomka.)

ZAKLJUČAK: OVO JE ZAPRAVO PRIČA O ODRASTANJU.

Jezičkostilske karakteristike:

25. Jednoj grupi učenika dati zadatak da u svoje sveske za školski rad povade što je moguće više epiteta zajedno sa imenskim riječima uz koje stoje, a drugoj grupi da pronađu i povade personifikacije. (Dežurni zapisničar sve to zapisuje na tabli.)

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

U završnom dijelu ponoviti najvažnije o pročitanom djelu i još jednom u cjelosti pročitati pripovijetku. (Ovaj put to čine sami učenici.)

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA: