Tehnička kultura - KARAKTERISTIČNE OSOBINE RADNIH MEHANIZAMA (IZBOR MOTORA, SNAGA, PRIKLJUČNI NAPON)

ŠKOLA: MJESTO: PREDMET: TEHNIČKA KULTURA RAZRED: IX NASTAVNIK: DATUM: OBLAST: MEHATRONIKA-ELEKTROTEHNIKA ŠKOLSKA GODINA: 2012/2013 NASTAVNA JEDINICA: KARAKTERISTIČNE OSOBINE RADNIH MEHANIZAMA (IZBOR MOTORA, SNAGA, PRIKLJUČNI NAPON)                    BROJ ČASA: 10. VJEŽBA/P.R. Vježba 8. u Dnevniku rada TIP SATA: Obrada nove nastavne jedinice OBLICI RADA: Grupni, frontalni i individualni oblik rada. NASTAVNE METODE: Demonstracije, crtanja, pisanja, čitanja, razgovora, usmenog i izlaganja. NASTAVNA S. i P: Udžbenik, Dnevnik rada, crteži, zidni plakati, grafofolije, fotografije, štampa itd CILJEVI I ZADACI, OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje Tehničke kultura: proces i sadržaj Učiti: Znati: Upoznavanje sa pojmovima: radni mehanizam, proširivanje znanja o elektromotorima: istosmjernim, naizmjeničnim i koračnim Šta su radni mehanizmi, kako dijelimo elektromotore te čemu služe pojedine vrste elektromotora Vrijednosti, stavovi, ponašanje: Razvijanje svijesti o utjecaju naučno–tehnološkog razvoja na život čovjeka. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. Afirmacija rada i stvaralaštva. Poštivanje kućnog reda. poštivanje i provođenje općih i ličnih mjera zaštite na radu.Shvatanje značaja modernizacije proizvodnje u cilju povećanja produktivnosti rada. Donošenje sudova i zaključaka na osnovu provjerenih činjenica. Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pružanje pomoći drugim. Shvatanje značaja blagovremene i ispravne komunikacije među ljudima. Ispoljavanje spremnosti za saradnju. Ispoljavanje spremnosti za primjenu stečenih znanja i vještina u praksi. Donošenje logičnih i samostalnih zaključaka o značaju tehničkih tvorevina i tehnoloških  dostignuća u životu čovjeka. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad, primjene mjera zaštite na radu i zaštite okoline. Afirmacija znanja i stvaralaštva. Aktivnosti učenika: Pažljivo prate izlaganja nastavnika. Samostalno dolaze do određenih zaključaka. Upoznaju se sa  pojmovima: radni mehanizam, proširivanje znanja o elektromotorima: istosmjernim, naizmjeničnim i koračnim. Aktivnosti nastavnika: Priprema očigledna nastavna sredstva i  izlaže nastavnu   građu, vodeći računa o  mogućnostima i potrebama učenika. SADRŽAJ  RADA  I  ARTIKULACIJA  NASTAVNOG  SATA UVODNI DIO:   O elektromotorima ste učili u 8. razredu. Prisjetićemo se naučenog, proširićemo to znanje i naučiti nešto više o važnoj ulozi elektromotora u mehatroničkim sistemima. Za pogon radnih mehanizama često se koriste električne mašine koje električnu  energiju pretvaraju u mehaničku.  Čemu služi elektromotor? GLAVNI DIO:   Osnovna svrha proučavanja električnih mašina i energetskih pretvarača je upravljanje sa različitim tipovima radnih mehanizama u širokom rasponu radnih brzina i traženim momenata, a sve zbog ispunjavanja definisanog radnog zadatka. Između motora i radnog mehanizma je potrebno postaviti odgovarajući prenosnik snage i kretanja, koji osigurava prilagođavanje mehaničkih karakteristika motora mehaničkim karakteristikama radnog mehanizma. Električnimotori - Električni motori se koriste kao izvršni članovi za pokretanje radnih mehanizama. Prema principu rada dijele se na: istosmjerne i naizmjenične Istosmjerni motori - Istosmjerni motor se sastoji od: mehaničkih dijelova – kućišta, osovina, ležaja, ventilatora, električnih dijelova: namotaja statora, namotaja rotora, kolektora, četkica, priključne stezaljke, magnetnih dijelova: jaram statora, glavni i pomoćni polovi statora, jaram i zubi rotora. Stator je nepokretni dio na kojem su smješteni glavni polovi namijenjeni za stvaranje glavnog magnetnog toka. Rotor je pokretni dio u čijim se utorima nalaze namotaji rotora (armature) spojeni sa kolektorom (komutatorom). Kolektor služi za ispravljanje naizmjeničnog napona induciranog u rotoru u istosmjerni napon na stezaljkama mašine.  Podjela istosmjernih motora: Istosmjerni motori sa četkicama - Istosmjerni motori sa četkicama imaju nepokretne statorske magnete za stvaranje magnetnog polja. Istosmjerni motori bez četkica - Istosmjerni motori bez četkica su motori sa elektronskom komutacijom. Permanentni magneti na rotoru služe za stvaranje magnetnog polja. Kod ove vrste istosmjernih motora moguće je precizno, elektronski upravljati brzinom.  Naizmjenični motori - Naizmjenični motori se dijele na sinhrone i asinhrone. Sinhroni motor je mašina koja se okreće brznom koja je u skladu sa frekvencijom napajanja tj. ovaj motor je sinhron sa električnom mrežom. Sinhrone mašine se uglavnom koriste kao generatori u elektranama. Asinhroni - motor je najviše korištena naizmjenična mašina. Ovaj motor je jeftinji i ima jednostavniju konstrukciju i pouzdaniji je u radu. Brzina rotacije asinhronih motora je promjenjiva zavisno od opterećanja i uglavnom je ispod frekvencije mreže. Za razliku od sinhronih motora ne mogu proizvoditi reaktivnu snagu, pa se uglavnom koriste kao elektromotori. Elektromotore prema načinu rada dijelimo na: rotacione – radni mehanizam obavlja obrtno kretanje, linearne (linijske) –  radni mehanizam obavlja translacijsko kretanje, koračne motore. Koračni motori - Koračni motori se razlikuju po konstrukciji i načinu rada od istosmjernih i naizmjeničnih motora. Uraditi Vježbu 8. u Dnevniku rada. ZAVRŠNI DIO: Ponoviti obrađene  sadržaje, pohvaliti/ocjeniti aktivne učenike.  Odgovoriti na pitanja za provjeru znanja u udžbeniku. Najaviti i uputiti učenike na narednu nastavnu jedinicu.   NAPOMENA: