HISTORIJA - Međunarodni odnosi nakon Drugog svjetskog rata

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU OŠ		školska godina: 2012/2013.
predmet:  Historija	razred: 9.	redni broj časa:
Nastavna cjelina – tema: Savremeno doba (1945 – 2000)
Nastavna jedinica:  Međunarodni odnosi nakon Drugog svjetskog rata

ZADACI NASTAVNE JEDINICE
OBRAZOVNI­	usvajanje znanja o osnivanju OUN-a i načinu njihovog funkcioniranja, stjecanje znanja o blokovskoj podjeli svijeta i hladnome ratu, stjecanje znanja o razlikama između istočnog i zapadnog bloka
ODGOJNI	osuda hladnog rata, blokovske politike i utrke u naoružanju, razvijanje stavova o vrijednostima mira i miroljubivih rješavanja problema i kriza
FUNKCIONALNI	razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti upoređivanja i donošenja zaključaka, vježbanje analize slikovnog mate-rijala, vježbanje analize historijskih karikatura, razvijanje radnih navika

                        

TIP ČASA	obrada
OBLICI RADA	frontalni, individualni
NASTAVNE METODE	metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA	udžbenik, dodatna literatura, karta

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ČASA

UVOD               Uvodni dio može se realizirati tako što ćemo se podsjetiti gradiva sa prethodnih časova, a koje je povezano sa današnjom nastavnom jedinicom. Neka od mogućih pitanja su: Koja međunarodna organizacija je osnovana nakon Prvog svjetskog rata s ciljem očuvanja mira u svijetu? Kada i na koji način je nastalo Društvo naroda? Da li je ono ispunilo svoju zadaću u međuratnom periodu? Potom ćemo najaviti da danas govorimo o formiranju slične organizacije nakon Drugog svjetskog rata i međunarodnim odnosima u tom periodu. Zamolit ćemo učenicu/učenika da pročita uvod U/99, nakon čega ćemo zapisati naslov na tablu.

GLAVNI DIO        Na početku obrade nastavne jedinice, metodom usmenog izlaganja predstavit ćemo nastanak, organizaciju i ulogu Ujedinjenih naroda. Učenice/učenike ćemo upoznati sa organima UN-a i značajem ove međunarodne organizacije za savremenu historiju čovječanstva. Pri tome ćemo ih uputiti na shemu glavnih organa UN-a i ambleme nekih od najznačajnijih agencija i organizacija UN-a. Zamolit ćemo učenice/učenike da samostalno i u tišini pročitaju tekst iz rubrike historijska čitanka U/102 nakon čega će trebati da znaju usmeno izdvojiti najmanje četiri razloga osnivanja UN-a.        U nastavku izlaganja predstavit ćemo političke sisteme i krizu u odnosima SAD-a i SSSR-a nakon Drugog svjetskog rata. Zajedno sa učenicama/učenicima analizirat ćemo grafički prikaz na strani 101. Objasnit ćemo šta je Maršalov plan i kako je došlo do sve većeg zahlađenja odnosa te početka hladnog rata između SAD-a i SSSR-a, koji se najviše očitovao u utrci u naoružanju i istraživanju svemira. Uputit ćemo učenice/učenike na pripadajući slikovni materijal, posebno na karikaturu U/101 pri čemu ćemo izvršiti analizu istog.          U drugom dijelu časa pojasnit ćemo nastanak vojno-političkih saveza u svijetu nakon Drugog svjetskog rata, čije ćemo članice predstaviti na zidnoj ili historijskoj karti.

ZAVRŠNI DIO        U završnom dijelu učenice/učenici će odgovarati na pitanja U/102. Provjerit ćemo riješeno i neke od nih ocijeniti. Otklonit ćemo, odnosno pojasniti eventualne nejasnoće. Domaću zadaću učenice/učenici će uraditi po uputama U/102. Na kraju ćemo najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE MEĐUNARODNI ODNOSI NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

Ujedinjene nacije

-        osnivačka konferencija UN održana je u San Francisku od 25.aprila do 26.juna 1945. godine. Tom prilikom 51 zemlja svijeta potpisala je Povelju UN-a koja je stupila na snagu 24. oktobra, 1945. poslije ratifikacije pet velikih sila (SAD, SSSR, Francuske, Velike Britanije i Kine) -        glavni zadaci UN-a čije je sjedište u Njujorku (SAD) su: očuvanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje prijateljskih odnosa i međunarodne saradnje među zemljama u svijetu, zaštita ljudskih prava i sloboda... -        Najvažnija tijela UN-a su: Generalna skupština i Vijeće sigurnosti. Generalnu skupštinu čine sve članice UN-a (193), dok se Vijeće sigurnosti sastoji od pet stalnih članica (SAD, Kina, Francuska, Rusija i Velika Britanija – imaju pravo veta) i deset članica koje se mijenjaju svake dvije godine

blokovska podjela svijeta i hladni rat

-        u strahu od širenja komunizma kapitalističke zemlje okupljene oko SAD-a formirale su Zapadni blok -        oko SSSR-a okupio se najveći broj socijalističkih zemalja koje su formirale Istočni blok -        podjela svijeta na dva dijela predstavljala je uvod u eru hladnog rata -        Maršalov plan – finansijska pomoć SAD-a evropskim zemljama kako bi spriječili širenje komunizma -        hladni rat – stanje napetosti između dviju neprijateljskih supersila, SAD-s i SSSR-a i njihovih saveznika -        neka od osnovnih obilježja hladnog rata su: utrka u naoružanju, istraživanje svemira i razvoj nuklearnog programa, prekid svakog vida saradnje i osnivanje vojno-političkih saveza -        1949. osnovan sjevernoatltantski savez (NATO pakt) -        1955. osnovan Varšavski savez (pakt)