KNJIŽEVNOST - Drama

NASTAVNICA:

 NASTAVNI PREDMET: Bosanski i hrvatski jezik i književnost

 RAZRED: V (peti)

 NASTAVNA JEDINICA: Drama

 TIP ČASA: utvrđivanje gradiva

NASTAVNE METODE: metoda aktivnog učenja,verbalno-tekstualne metode,

                                            demonstrativno-ilustrativna metoda

 OBLICI NASTAVNOG RADA: frontalni, individualni, grupni

 CILJEVI ČASA:

OBRAZOVNI:          - utvrđivanje usvojenog znanja primjenom na konkretnom primjeru (igrokazu),pojam drame, vrste i opće karakteristike

- rješavanje problema koristeći učenička iskustva i prethodna znanja

- povezivanje (korelacija) gradiva književnosti sa gradivom drugih nastavnih predmeta: historije geografije i biologije

ODGOJNI:                - razvijanje navika za samostalan i kooperativni oblik rada

- uvažavanje tuđeg mišljenja,odgovornosti i  sistematičnosti u radu,

- razvijanje interesa prema knjizi kao izvoru saznanja i umjetničke ljepote,

-       prihvatanje univerzalno važećeg sistema moralnih vrijednosti (dobre i loše životne navike),

FUNKCIONALNI:   razvijanje mašte (kreativnosti),mišljenja, pažnje i logičkog zaključivanja,

-                            primjenjivost naučenog u svakodnevnom životu

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

-       pano igre asocijacija,

-       plakat igrokaza,

-       nastavni listići sa zadacima za rad,

-       plakati-ilustracije u boji (simboli drame i pozorišta)sa prostorom za učeničke odgovore,

-       znakovi  za podjelu učenika u grupe,

-       flomasteri,

-       selotejp

LITERATURA:

- Metodika nastave Bosanskog jezika i književnosti ( N. Pašić, 1995.)

- Teorija književnosti (M. Solar, 1984.)

- Čitanka za peti razred (Z. Hasić, 2002.)

- Aktivno učenje u interaktivnoj nastavi (N. Tobudić, 2001.)

Na tabli je zalijepljen plakat igrokaza koji podsjeća na pozorišni (ukrašen je simbolima pozorišta- maskama komedije i tragedije).

Učenici ulaze u kabinet. Privučeni izgledom plakata prilaze mu, čitaju sadržaj i međusobno komentiraju. 

(plakat u prilogu)

UVODNI DIO ČASA:

  Da bismo se uživjeli u ulogu glavnog lika «Šaptača» zamolila sam učenike da dođu i stanu zajedno sa mnom u krug , jedno do drugoga. Smijuckali su se i gledali  radoznalo iščekujući: Šta ćemo mi to sada raditi?   Igraćemo se šaptača!

Utvrdili smo pravila igre: ja ću šapnuti» nešto» učeniku do sebe ,a tu rečenicu treba prenositi šaptanjem dalje do posljednjeg učenika u krugu .Ideja pripovijetke «Šaptač» Advana Hozića : «Kada naučiš ničije šaptanje ti nije potrebno», bila je rečenica koja je kružila od uha do uha.Normalno, dok je došla do posljednjeg učenika u krugu izgledala je drugačije :»Kada učiš nešto tanje budi dobar." Nastupila je bura smijeha.

Ta transformacija poslužila nam je da izvedemo zaključak da šaptanje ne donosi dobre rezultate ,odnosno potvrdila je spomenutu ideju.

GLAVNI DIO ČASA:

  Igramo se asocijacija! Pano igre zalijepljen je na tabli.U otkrivanju polja asocijacija učestvuju sve grupe,otvarajući naizmjenično jedno po jedno polje .Zavladala je prava takmičarska atmosfera: koja će grupa pogoditi konačno rješenje!?

Kada su otkrivena sva polja pano igre asocijacija  izgledao je ovako:

	IGRA  ASOCIJACIJA A B C D A1 TEATAR B1 HA,HA,HA! C1 ŠMRC! D1 NAPOMENE A2 KAZALIŠTE B2 SMIJEŠNO C2 MARAMICA D2 GLUMCIMA A3 SCENA B3 ŠALJIVO C3 TUŽNO D3 U ZAGRADAMA A4 POZORNICA B4 KO MED I JA C4 TRAG… D4 REMARKE POZORIŠTE KOMEDIJA TRAGEDIJA DIDASKALIJE                              DRAMA

 

Odgonetamo potom šaljivu  zagonetku u stihu:

ZAGONETKA

Da odoli on ne može

Baš mora da kaže,

Priliku iskoristi

Da neznalici pomaže.

Na časovima on nam

Svima više smeta

I od njegove pomoći

Velika je šteta.

U trenutku važnom

Kada mozak stane,

Njegov glas se čuje

Odnekud sa strane.

Pomisliš li da je spas,

To što čuješ da je sreća,

u dnevniku će niknut gljiva

jedinica od tebe veća.

Ko sam, šta sam,

Ti zaključi ,hajde

Od moje ti pomoći

nema velike vajde.

Nego, drugar, ti nauči,

Pa ne slušaj mene,

Digni glavu, zbori glasno

I ne gubi vrijeme.

   Nije bilo teško pogoditi da je odgonetka :ŠAPTAČ. To je ujedno i najava predstojećeg igrokaza sa istim nazivom.

  Učenici su izveli igrokaz – dramatizaciju pripovijetke «Šaptač» Advana Hozića. Radnja se odvija u učionici. Učenici glume i nastavnike. Za ovaj dio časa pripremalo se šest učenika učeći uloge kod kuće.Djeca vole da glume tako da su uživali i «glumci» i «publika».

   Nakon pozorišne slijedi radna atmosfera.

Učenici iz kutije izvlače simbole grupe kojoj će pripadati i zauzimaju svoja mjesta u označenim grupama. U grupama sjede po četiri učenika po principu slučajnog izbora.Slijedi podjela radnih zadataka na radnim listićima.

I GRUPA

1.Šta znači riječ drama i iz kojeg jezika vodi porijeklo?

2.Prva izvedba neke drame naziva se..., a sve ostale izvedbe nazivaju se...(dopuni)

II GRUPA

1.Nasmijali smo se gledajući ovaj igrokaz.U koju vrstu drame bismo ga mogli svrstati?

   Da smo se rastužili bila bi to ...(dopuni)

2.Šta vas je u igrokazu najviše oraspoložilo?(obrazložite usmeno)

III GRUPA

1.Okosnica dramske radnje je...(dopuni)

2.O kakvom se sukobu radi u ovom igrokazu (koja lica su u sukobu i zašto)?

IV GRUPA

1.Koji sve ljudi osim glumaca učestvuju u stvaranju pozorišne predstave?

Ko su oni i šta rade (kakva je njihova uloga)? Ukratko.

V GRUPA

1.Igrokaz «Šaptač» zasnovan je na pripovijeci koju smo prilagodili dramskom izvođenju.

Kako se naziva prenošenje neke druge književne vrste u dramski oblik?

            VI GRUPA

            1.Navedite oblike dramskog kazivanja (kad govori samo jedno ili više lica)!

            2.Pronađite primjere u igrokazu «Šaptač».

Predstavnici grupa lijepe panoe sa odgovorima na tablu i usmeno ih obrazlažu pred odjeljenjem.

Proglašavamo zajedno najuspješniju grupu.Članovi grupe ocjenjuju međusobno zalaganje i pokazano znanje.

Ponovili smo gradivo o drami .Naglašavamo loše osobine (navike)glavnog lika IbreSedlara.

Teško se osloboditi loših navika i zato ih se treba čuvati ! – zaključak je do kojeg smo zajednički došli.

ZAVRŠNI DIO ČASA:

LOŠE NAVIKE

DOBRE NAVIKE

Tražim od učenika da na dva pripremljena samoljepljiva papirića napišu po jednu dobru i lošu naviku.Na ormarić pored table lijepimo odgovore.To je vizuelno izgledalo ovako:

 

Učenici su davali veoma dobre primjere.Zajedno smo prokomentirali svaki primjer i posebno se zadržali na dobrim navikama.

   Zadatak za rad kod kuće:

Napisati pismeni sastav na temu:» Moja dobra navika mi je pomogla da riješim problem».