PISANA PRIPREMA ZA NASTAVU
HRVATSKOGA JEZIKA
|
Škola:
|
|
|
Ime i prezime
učitelja:
|
|
|
Razredni odjel:
6.
|
Redni broj sata:
|
Mjesto i datum:
|
|
Naziv nastavne jedinice:
|
INFINITIV
|
|
Nastavno područje:
|
JEZIK.
|
|
Nastavni oblici:
|
Tip nastavnoga sata:
|
Nastavni materijali:
|
|
čelni rad,
pojedinačni rad.
|
obrada (A).
|
nastavni listići.
|
|
Ključni pojmovi:
|
infinitiv, infinitivna
osnova i završetci.
|
|
Operacionalizirani ciljevi:
|
usvojiti
infinitiv kao neodređeni, osnovni glagolski oblik koji se pojavljuje u
rječnicima, razumjeti njegovu tvorbu i rečeničnu ulogu te ga rabiti u govorenju i pisanju u skladu s gramatičkom, pravogovornom i
pravopisnom normom.
GOO – osvijestiti važnost poštivanja hrvatske povijesti i
kulture te osjećaj pripadnosti hrvatskom nacionalnom identitetu.
|
|
Zadaće sata:
|
Učenik će:
|
|
a) obrazovne
|
- usvojiti pojam infinitiva kao
jednostavnog glagolskog oblika
- razlikovati infinitivnu osnovu od
nastavaka
- razumjeti ulogu infinitiva u
rečenici kao dopune drugim glagolima, odnosno dijela glagolskog
predikata i kao dijela složenoga glagolskog oblika
- pravilno rabiti infinitiv u
govorenju i pisanju
- GOO – upoznati hrvatsku povijest i kulturu.
|
|
b) odgojne
|
- poticati učenje standardnoga jezika
radi uspješne usmene i pisane komunikacije
- GOO – osvješćivati važnost
poštivanja hrvatske domovinske kulture.
|
|
c) funkcionalne
|
- razvijati logično i apstraktno
mišljenje (zapažanje, uspoređivanje, povezivanje, zaključivanje,
sažimanje).
|
|
d) komunikacijske
|
- razvijati sposobnosti aktivnoga
slušanja te govorenja i pisanja standardnim jezikom.
|
|
Domaća zadaća:
|
riješiti zadatke
u radnoj bilježnici.
|
|
Tijek sata (artikulacija)
|
|
1. Uvodni dio sata
a) Učenici
rješavaju motivacijski listić.
Provjera rješenja i ponavljanje
postojećih znanja o osobnim zamjenicama.
b) Učenici
slušaju najavu teme i polazni tekst. Razgovaraju o pročitanom tekstu.
Upoznaju se s hrvatskom poviješću i
značenju utvrde Zrinskih za hrvatski narod.
2. Glavni dio sata
a) Gramatička
obilježja glagola
Na primjerima u tekstu učenici će uočiti
da neki glagoli imaju gramatička obilježja: vrijeme, osobu i
broj. Zapisivanje na ploču, učenici
zapisuju u bilježnicu.
b) Infinitiv
Također će uočiti da se nekim glagolima
ne mogu odrediti ta gramatička obilježja.
Pojedinačni rad – učenici će na
primjerima uočiti infinitivnu osnovu i nastavke. Učenici iznose
zaključke. Zapisivanje na ploču, učenici
zapisuju u bilježnicu.
c) Uloga
infinitiva
Na primjerima iz teksta učenici će uočiti
da je infinitiv dopuna glagolima.
Pojedinačni rad – učenici će u tekstu
pronaći infinitive i uočiti da su oni dijelom glagolskoga
predikata te da je infinitiv dio složenog
glagolskog oblika kojim se tvori buduće vrijeme. Učenici
iznose zaključke. Zapisivanje na ploču,
učenici zapisuju u bilježnicu.
3. Završni dio sata
a) Učitelj
postavlja pitanja, a učenici odgovaraju služeći se bilješkama.
b) Zadavanje
zadataka iz radne bilježnice za domaću zadaću.
|
|
Plan ploče
|
|
Infinitiv
Bila je sjedište hrvatskih plemića i banova
Šubića.
Ruševine i sada govore o
snazi i važnosti te utvrde.
Šubići će se kasnije po
njoj nazvati Zrinski.
 bila je prošlost, 3. os.
jd.
govore sadašnjost, 3. os. mn.
 nazvat će se budućnost, 3. os. mn.
gramatička obilježja glagola:
glagolsko vrijeme
(prošlost, sadašnjost, budućnost)
osoba (govornik,
sugovornik, negovornik)
broj (jednina,
množina)
  Na obroncima Zrinske gore mogu se vidjeti ruševine utvrde.
sadašnjost, 3.
os. mn. ?
infinitiv – neodređeni glagolski oblik koji ne izriče
podatke o glagolskom vremenu, osobi ili broju
vidjeti nazvati ostati pronaći
vidje + -ti nazva + -ti osta + -ti prona + -ći
 infinitiv – jednostavan glagolski oblik jer se tvori
dodavanjem nastavaka -ti ili -ći na osnovu;
temeljni glagolski oblik
 Na obroncima Zrinske gore mogu se ruševine utvrde. nejasna, nepotpuna rečenica
Na obroncima Zrinske gore mogu se vidjeti
ruševine utvrde.
 infinitiv je u rečenici
dopuna drugim glagolima i dio je glagolskog predikata
Zrin će
još neko vrijeme ostati u
posjedu Zrinskih.
budućnost izrečena složenim glagolskim
oblikom: pomoćni glagol htjeti + infinitiv
će + ostati
|
|
Postupci i oblici vrednovanja i
samovrednovanja
|
|
- provjera rješenja motivacijskog listića
- usmeno izražavanje – provjera
razumijevanja pročitanoga i točnosti odgovora
- provjera rješenja listića za provjeru
|
|
|
|
|
Plan ploče
Infinitiv
Bila je
sjedište hrvatskih plemića i banova Šubića.
Ruševine i sada govore o snazi i važnosti te utvrde.
Šubići će se kasnije po njoj nazvati Zrinski.
bila je prošlost, 3. os. jd.
govore sadašnjost, 3. os. mn.
nazvat će se budućnost, 3. os. mn.
gramatička obilježja glagola:
glagolsko vrijeme
(prošlost, sadašnjost, budućnost)
osoba (govornik, sugovornik,
negovornik)
broj (jednina, množina)
Na obroncima Zrinske gore mogu se vidjeti ruševine utvrde.
sadašnjost, 3. os.
mn. ?
infinitiv – neodređeni glagolski oblik koji ne izriče
podatke o glagolskom vremenu, osobi ili broju
vidjeti nazvati ostati pronaći
vidje + -ti nazva + -ti osta + -ti prona + -ći
infinitiv – jednostavan glagolski oblik
jer se tvori dodavanjem nastavaka -ti ili -ći na osnovu;
temeljni glagolski oblik
Na obroncima Zrinske gore mogu se ruševine utvrde. nejasna,
nepotpuna rečenica
Na obroncima Zrinske gore mogu se vidjeti
ruševine utvrde.
infinitiv je u rečenici
dopuna drugim glagolima
i dio je glagolskog predikata
Zrin će
još neko vrijeme ostati u posjedu
Zrinskih.
budućnost izrečena složenim oblikom:
pomoćni glagol htjeti + infinitiv
će + ostati
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.